Marković: Neodržive bilo kakve odluke na osnovu nametnutih zakona

Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Goran Marković rekao je da je problem to što se postupak u Sudu BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sprovodi na osnovu zakona koji je nametnuo strani državljanin Kristijan Šmit, te naglasio da je krajnje neprihvatljivo i pravno neodrživo nametanje zakona i sprovođenje bilo kakvih sudskih, upravnih ili drugih postupaka na osnovu takvih zakona.

– Problem je što se to suđenje vrši na osnovu zakona koji je nametnut, dakle nije donesen od Parlamentarne skupštine BiH – rekao je Marković novinarima na Palama.

On je istakao da već dugi niz godina određen broj autora iz oblasti pravne teorije govori o tome da i dosadašnji visoki predstavnici u BiH, a koji su imenovani nakon odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, čak ni uz tu rezoluciju ili odluku jednostavno nisu imali ovlaštenja da donose zakone jer im Aneks deset Dejtonskog mirovnog sporazuma to nikada nije dopuštao.

Kada je riječ o bonskim ovlaštenjima, Marković je ukazao da ona nisu pravni akt.

– U bonskim ovlaštenjima i ne piše da visoki predstavnik ima pravo da donosi zakone, a čak i kad bi to pisalo bonska ovlaštenja nisu pravni akt tako da ona pravno nikoga ne obavezuju – pojasnio je Marković.

Prema njegovim riječima, iz tog ugla posmatrano, pravno je neodrživo nametanje zakona i sprovođenje bilo kakvih sudskih, upravnih ili drugih postupaka na osnovu takvih zakona.

– To je jedno, s pravne strane govoreći, a s druge strane, imajući u vidu da je BiH složeno, podijeljeno društvo, da su politički odnosi nestabilni, krajnje je neprihvatljivo da se zakoni nameću i da se onda na osnovu njih dodatno pojačavaju politički i društveni sukobi koji postoje – rekao je Marković.

Govoreći o tome što je u vrlo kratkom roku, za 22. novembar zakazan glavni pretres u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Srpske” Miloša Lukića, Marković je naveo da tako kratki rokovi u krivičnom postupku nisu primjereni.

– Lica koja su optužena, koja učestvuju u krivičnom postupku, u tom svojstvu imaju pravo na odbranu. To pravo na odbranu podrazumijeva da imaju pravo da u primjerenom roku pripreme tu svoju odbranu, tako da kratki rokovi u krivičnom postupku nisu primjereni, nisu poželjni, jer oni dovode u pitanje objektivnost lica koja su optužena u tom postupku i koja mogu, odnosno ne mogu da na odgovarajući način pripreme svoju odbranu – rekao je Marković.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno