MARKOVINA: Zalaganje nacionalnih stranaka za građansku državu ne zvuči uvjerljivo

Historičar Dragan Markovina je u izjavi za Klix.ba komentirao odnose Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini u kontekstu izmjena Izbornog zakona. Naglasak je bio na onome što je uslijedilo nakon protesta u Sarajevu zbog mogućih izmjena.

Politički predstavnici Hrvata, pojedini intelektualci i analitičari kritikovali su proteste protiv mogućnosti da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne izmjene Izbornog zakona. Neprimjerene i neprihvatljive izjave pojedinaca sa protesta i onih koji su se osvrnuli na proteste bile su pod najvećom pažnjom. Neke od reakcija bile su posebno oštre i neutemeljene.

Markovina je među onima koji upozoravaju da to nije dobro te da je rješenje krajnje potrebno.

“Ovo ne vodi ničem dobrom. Političko nepovjerenje sve više raste i sada se ono produbilo. Poznajem u Mostaru Hrvate, koji su bili na lijevoj strani, a sada ih je ovo potpuno otuđilo, distanciralo od Sarajeva i građanskih stranaka. Ne vidim kako će se išta konkretno desiti. Već koliko godina se govori o Izbornom zakonu i reformama. Kad god je dogovor blizu, neko ga minira. Jednom jedni, drugi put drugi, treći put treći. Neko onda to mora nametnuti, pa šta god da nametne”, poručio je Markovina.

Pitao je one, koji su protiv bilo čega, kako misle da će se nešto, kako je izjavio, pomaknuti ako nema dogovora i ako se ne dopušta da se taj dogovor nametne.

“Nepovjerenje je sve veće, situacija sve lošija i ne vidim da će izbori bilo šta donijeti. Ljudi će glasati onako da vi i ja možemo nacrtati kako će to biti”, dodaje.

Markovina sebe svrstava među one koji podržavaju ideju građanske države, ali je mišljenja da je problem to što se ta ideja razvija s nacionalnim strankama.

“Prvi sam koji ima takve stavove. Od prvog dana punoljetstva mislim da Bosna i Hercegovina treba biti građanska, multietnička, antifašistička država. To je moj ljudski i politički stav. Problem je kada u tom kontekstu pravite političku platformu, protest, ideju sa nacionalnim strankama. Onda to ljudima, koji su na primjer iz Širokog Brijega ili Banje Luke, zaista ne zvuči uvjerljivo – stvaranje nečeg četvrtog i distanciranje od nacionalizma”, konstatovao je.

Prema njegovim riječima, ideja građanske države mora preživjeti i postoji mnogo onih koji u nju iskreno vjeruju i za nju se zalažu.

“Čisto sumnjam da će to izvan Sarajeva dobiti podršku zajedničkim nastupom s nacionalnim strankama jedne nacije”, ponovio je.

Za sagovornika Klix.ba je nesumnjivo da među Bošnjacima i Ostalima postoji najviše onih koji glasaju za lijeve i liberalne stranke, a koje se kontinuirano zalažu za građansku državu.

“Ne isključujem da dobar dio Hrvata i Srba glasa za nacionalističke stranke. To nije upitno. Jasno je da najviše među Bošnjacima i Ostalima postoje ljudi koji glasaju za lijeve i liberalne stranke. To je tako od 90-ih godina”, istakao je.

Međutim, nije zadovoljan zbog toga što stranke, koje bi trebale biti alternativa vladajućim, nisu ponudile konkretna i primjenjiva rješenja.

“Da biste se dosljedno zalagali za tu ideju, morate ponuditi autentičan pokret koji neće paktirati s nacionalnim strankama. Morate ponuditi nešto što je u okviru realnog. Nažalost, ni SDP, ni NS, stranke koje bi trebale biti alternativa, tokom pregovora u Neumu, pa ni sada nisu ponudile četvrtu viziju i rekle: Gledajte, mi hoćemo to i to, hoćemo četvrtog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, hoćemo da se uvaži četvrta strana. Bar ja nisam vidio da nešto realno, konkretno nude”, zaključio je Markovina.

Podsjećamo, visoki predstavnik je jučer, 27. jula, nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona. Domaćim političarima je dao još jednu priliku da se dogovore oko suštinskih izmjena. Ako dogovor ponovo izostane, najavio je da će intervenisati.

Namjeravao je da nametne, između ostalog, izborni prag od tri posto pri izboru delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, čime bi se omogućilo da delegati iz reda hrvatskog naroda bivaju birani isključivo u kantonima u kojima su Hrvati većina. Schmidt nije tretirao način izbora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Stranke, koje se protive etničkom modelu Izbornog zakona, nisu pristale na spomenuti prijedlog, jer bi se njime etničke podjele dodatno produbile. Stranke s hrvatskim predznakom su podržale ovaj prijedlog, prenosi Klix.

(SB)