Martovski pogrom na KiM, 12 godina poslije

Danas se navršava 12 godina od kada je sa Kosova i Metohije protjerano 4.012 Srba, a većina njih se do danas nije vratila u svoje domove. U talasu nasilja na KIM tada je ubijeno 19 osoba, od kojih osam Srba, dok je 11 Albanaca stradalo u obračunu s pripadnicima medjunarodnih snaga bezbjednosti.

Povrijeđeno je najmanje 170 Srba, kao i desetine pripadnika međunarodnih snaga koji su se sukobili s lokalnim Albancima štiteći Srbe i njihovu imovinu.

Porušeno je oko 800 srpskih kuća i zapaljeno 35 verskih objekata, uključujući 18 spomenika kulture, među kojima i crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu.

Taj hram, jedan od najreprezentativnijih spomenika srednjovekovne Srbije, episkopsko središte srpske crkve u srednjem vijeku, monumentalni oblik dobio je u vrijeme Kralja Milutina (1282-1321), mada je i ranije bio arhijerejsko središte prizrenskog episkopa srpske crkve.

Crkva je unekoliko obnovljena, prva liturgija u njoj služena je šest godina kasnije, ali tragovi devastacije i požara nisu otklonjeni. To zdanje je 2006. stavljeno na listu spomenika pod zaštitom UNESKO-a. Najprije je bio pod zaštitom Kfora, a sada ga čuvaju pripadnici Kosovske policijske službe.

Prema podacima Eparhije raško-prizrenske SPC, iz aprila 2004, ukupan broj uništenih crkvenih zgrada je bio blizu 100.

Međunarodni tužioci i sudije na Kosovu i Metohiji procesuirali su sedam slučajeva uništavanja crkava i 67 osoba osudili na zatvorske kazne od 21 mjeseca do 16 godina.

Povod ili izgovor za pogrom bila je kampanja albanskih medija u kojoj su lokalni Srbi optuženi da su psima natjerali preko rijeke Ibar grupu dječaka Albanaca iz sela Čabar kod Zubin Potoka od kojih se jedan utopio u rijeci, što nije bilo tačno.

Istraga UNMIK policije utvrdila je da su optužbe bile lažne, a portparol međunarodne policije Neridž Sing izjavio je tada da su ”preživjeli dječaci poslije tragedije bili pod jakim pritiskom albanskih novinara i političara da optuže Srbe iz susjednog sela”.

Martovske događaje na KiM osudili su Savjet bezbjednosti UN, kao i Evropska unija, a Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je 29. aprila 2004. donijela rezoluciju.

U Gračanici će danas biti obilježeno 12 godina od martovskog pogroma kada je tokom dvodnevne tragedije i nasilja nad srpskim narodom u južnoj srpskoj pokrajini ubijeno osam Srba, nekoliko stotina je povrijeđeno, a protjerano više od četiri hiljade.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić prisustvovaće u Gračanici ovom obilježavanju. Đurić će se sa zvaničnicima, porodicama žrtava i građanima okupiti u porti manastira Gračanica odakle će u 12.00 časova krenuti povorka prema Domu kulture gdje će biti održana akademija.

Cvijeće će biti položeno ispred umjetničke instalacije “Mising” na kojoj se nalaze fotografije nestalih lica, a potom će Đurić u zgradi Doma kulture posjetiti grafičku koloniju “I kako posle svega UNESKO”, na kojoj će biti izložena djela stvarana u manastiru Sveti Arhangeli u Prizrenu o uništavanju srpske duhovne baštine na Kosovu i Metohiji. Početak akademije zakazan je za 12.30 časova kada će se prisutnima obratiti Đurić, episkop raško–prizrenski Teodosije i predsjednik Komisije za nestala i oteta lica Veljko Odalović.

Akademiju organizuje Udruženje porodica kosmetskih stradalnika u saradnji sa Kancelarijom za Kosovo i Metohiju i Komisijom za nestala i oteta lica.

(B92)