Međunarodni dan Daunovog sindroma: Centralni događaj obilježavanja – modna revija

Centar za podršku porodicama djece i osoba sa poteškoćama “Dajte nam šansu – zvjezdice” iz Banjaluke obilježiće 21. mart – Međunarodni dan Daunovog sindroma, nizom aktivnosti, a centralna je modna revija kojom se želi podići svijest koliko je važna inkluzija osoba sa ovim sindromom u sve sfere života.

Direktor Centra “Dajte nam šansu – zvjezdice” Željka Perišić Ninković rekla je Srni da ovaj centar okuplja porodice i djecu sa različitim poteškoćama, a ne samo za osobe i djecu sa Daun sindromom i okuplja više od 200 porodica na području grada Banjaluka.

“Sa našim najmlađima rade terapeuti u okviru našeg servis centra, gdje imamo kratki boravak, defektološke i pedagoške usluge, fizioterapeuta i psihologa, a imamo i dnevni centar za punoljetna lica i mlade sa smetnjama u razvoju”, rekla je Ninkovićeva.

Ona je rekla da su sve usluge u okviru servis centra besplatne i dostupne svima na području Banjaluke.

Ninkovićeva je rekla da su povodom Svjetskog dana posvećenog osobama sa Daunovim sindromom planirana održavanja kreativne radionice i inkluzivne radionice, dok je 22. marta u popodnevnim časovima planirana modna revija u kojoj će učestvovati i mladi sa poteškoćama u razvoju iz Gradiške, Foče, Kotor Varoša i Dervente.

“Zvjezdice će kao prave zvijezde prošetati crvenim tepihom i zasjati najljepšim sjajem drugarstva, posvećenosti, uspjeha, avanture, igre, takmičenja, hrabrosti… Sjajem koji nijedna fotografija ne može da dočara, koliko oko posmatrača”, rekla je Ninkovićeva.

Daunov sindrom je posljedica postojanja jednog hromozoma više u ćelijama djeteta. Umjesto dva hromozoma koja čine 21. par, ova djeca u svojim ćelijama imaju tri hromozoma od kojih dva čine 21. par, a jedan je višak, pa se zato Daunov sindrom naziva još i Trizomija 21.

Naziv Daun potiče od imena engleskog ljekara Langdona Dauna, koji je 1866. godine prvi opisao sindrom na svom djetetu, a tek 1959. je ustanovljeno da je uzrok ovog sindroma trizomija.

U 95 do 97 odsto slučajeva Daunov sindrom nije nasljedna bolest i javlja se u svim rasama i ekonomskim grupacijama. U prosjeku se jedno od 1.000 ili jedno od 1.100 djece rađa sa ovim sindromom širom svijeta.

Stepen teškoća sa kojima se susreću osobe sa ovim sindromom varira, ali u svakom slučaju podrazumijeva intelektualne poteškoće /prosječan IQ je između 25 i 80/, otežano učenje, kašnjenje u razvoju, moguće zdravstvene probleme kao i karakterističan fizički izgled.

Godine 1929. dužina života osoba sa Daunovim sindromom iznosila je devet godina, danas zahvaljujući blagovremenoj dijagnostici i liječenju prirodnih anomalija njihov životni vijek je produžen na 50 godina i duže.

(Srna)