Mentalni poremećaji ne biraju godine: Pomoć psihijatra dnevno zatraži oko 100 pacijenata
Zbog mentalnih poteškoća, u Srpskoj godišnje u prosjeku bude registrovano oko 40.000 pacijenata, što znači da dnevno više od 100 ljudi potraži pomoć ljekara.
Stvarni broj onih koji imaju neki psihički problem sigurno je kudikamo veći, ali ljudi zbog stigme odlažu posjetu doktoru.
Rukovodilac Odseka za bolničku zaštitu pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, Milan Latinović, rekao je da u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj godišnje u prosjeku bude registrovano 40.000 ljudi sa mentalnim poteškoćama.
– Centri za mentalno zdravlje na godišnjem nivou pružaju oko 80.000 usluga, od čega je 30.000 prvi pregled. Bolničke usluge za akutnu i hroničnu hospitalizaciju prosječno koristi oko 6.000 ljudi – rekao je Latinović.
U riziku od obolijevanja su osobe svih starosnih grupa, koje su iskusile razne nepovoljne životne događaje, a ljekari upozoravaju da su rano otkrivanje bolesti i blagovremeno započeta terapija veoma važni za uspješno liječenje mentalnih poremećaja.
Zabrinjavajući je podatak da se, od ukupnog broja pacijenata, svaki četvrti doktoru porodične medicine javi zbog nekog afektivnog poremećaja, među kojima dominira depresija.
Riječ je o ozbiljnim psihijatrijskim poremećajima koje karakterišu dramatične promjene ili izražene krajnosti u raspoloženju.
– Na 40 pacijenata imamo desetak onih sa poremećajima raspoloženja. Najčešće je riječ o depresiji, anksioznosti, paničnim napadima. Posebno su opasna stanja kad pacijenta opsjedaju suicidne misli. Broj oboljelih od afektivnih poremećaja odmah je iza pacijenata sa kardiovaskularnim i malignim bolestima – kažu doktori porodične medicine.
Zvanične statistike pokazuju da su najčešći mentalni poremećaji u RS neurotski, stresogeni i somatoformni.
Ovi poremećaji čine 37,5, a poremećaji raspoloženja 23,7 odsto od ukupno dijagnostikovanih mentalnih oboljenja. Među bolnički liječenim slučajevima, uglavnom su šizotipski poremećaji, koji čine skoro trećinu ukupno liječenih mentalnih bolesti.
Sklonost samoubistvu
Depresija je oboljenje koje se ispoljava u obliku depresivnih raspoloženja, gubitka interesa za uživanje, smanjene energije, povećanog umora, smanjene volje za životom, te sklonosti ka samoubistvu.
Faktori rizika za obolijevanje od depresije prisutni su kod ljudi koji imaju porodičnu anamnezu nekoga sa depresijom, kod nezaposlenih, ljudi koji žive sami, neobrazovanih ljudi, mladih žena, kod pojave hroničnih bolesti, te gubitka člana porodice ili razvoda, objašnjavaju ljekari.
(Blic)
