Biznis 09.02.2021.

Milan Božić: Tržište kapitala je jedan od neiskorištenih razvojnih resursa

ČITANJE: 8 minuta

Banjalučka berza je spremila brojne prijedloge za unapređenje zakonske regulative za koja vjerujemo da bi pomogla da tržište kapitala doprinese rješavanju ekonomskih problema kao važna investiciona poluga, rekao je Milan Božić, direktor Banjalučke berze u intervjuu za banjaluka.net.

Prema njegovim riječima, tržište kapitala je jedan od neiskorištenih razvojnih resursa Republike Srpske, te se na primjeru obveznica i trezorskih zapisa Republike Srpske mogu jasno uočiti sve prednosti uređenog tržišta hartija od vrijednosti.

Reizabrani ste na poziciju direktora Berze. Kakvi su vasi naredni planovi u petogodišnjem periodu kada je u pitanju rad Berze? 

BOŽIĆ: Nastojaćemo da tržište kapitala bude dostupnije privrednicima. Zato je neophodno da se
unaprijedi zakonski okvir tako da se pojednostave i pojeftine procedure emitovanja hartija od
vrijednosti. Prvo ćemo promovisati komercijalne zapise koji bi trebali olakšati preduzećima pristup
kratkoročnom finansiranju. Već je pripremljeno nekoliko prijedloga za unapređenje regulative kako bi se
emisije akcija i obveznica učine atraktivnijim za preduzeća. Vjerujemo da ćemo za ove planove imati
podršku nadležnih ministarstava u Vladi Republike Srpske, koja je neophodna da se tržištu kapitala vrati
razvojna funkcija.

Kako vidite BL berzu za pet godina, kakve promjene očekujete? 

BOŽIĆ: Vjerujem da će se epidemiološka situacija ubrzo značajno popraviti, što će ostaviti više prostora za strateška promišljanja o ekonomskom sistemu. A tržište kapitala je jedan od neiskorištenih razvojnih resursa. Na primjeru obveznica i trezorskih zapisa Republike Srpske se mogu jasno uočiti sve prednosti uređenog tržišta hartija od vrijednosti. Troškovi zaduživanja su značajno umanjeni, a veći dio plaćenih kamata ostaje u finansijskom sistemu zemlje. Očekujem da će se za dvije ili tri godine većina zaduživanja opština i javnih preduzeća za koje garantuje država dešavati na tržištu hartija od vrijednosti. Već sada ne postoje nikakve prepreke da se opštine znatno povoljnije kratkočno zadužuju emisijom trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi.

Očekujem i značajne pomake na tržištu akcija. Vjerujem da će se u narednih pet godina uvećati razumijevanje značaja korporativnog upravljanja, odnosno da će parcijalna i kratkoročna rješenja ustupiti mjesto dugoročno održivim sistemskim rješenjima. Ukoliko zažive najavljena restrukturisanja javnih preduzeća to može vratiti povjerenje i podstaknuti dugoročne pozitivne trendove na tržištu kapitala. To je vrlo važno i za stanovništvo koje bi tako dobilo priliku da ostvari i dodatne prihode od kapitala, na način kako to ostvaruju građani u državama sa razvijenim tržištima kapitala. Razlika u životnom standardu velikom djelom upravo potiče od ostvarenih dividendi.
Neophodno je preispitati i brojna zakonska rješenja koja sprečavaju da se trenutni viškovi novca koji postoje kod banaka, osiguravajućih kuća i stanovništva usmjere na tržište akcija, te tako privuku i privatna preduzeća da se transformišu u akcionarska društva. Aktuelna kriza je razotkrila da preduzeća nemaju dovoljno kapitala. S druge strane stanovništvo se zbog niskih kamatnih stopa okreće ka ulaganju u nekretnine, što može dovesti do još većih ekonomskih neravnoteža. Banjalučka berza je spremila brojne prijedloge za unapređenje zakonske regulative za koja vjerujemo da bi pomogla da tržište kapitala doprinese rješavanju ekonomskih problema kao važna investiciona poluga.

Kakav je bio promet na berzi u 2020 godini i kako to komentarišete?

BOŽIĆ: Na tržištu hartija od vrijednosti su značajno uvećane aktivnosti tokom 2020 godine. Ostvaren je ukupan promet u iznosu od 734.019.198 KM, što predstavlja rast od 55,47% u odnosu na prethodnu godinu. Na porast ukupnog prometa najveći uticaj su imale javne ponude obveznica i trezorskih zapisa Republike Srpske u vrijednosti od 545,2 miliona KM. Obveznice i trezorski zapisi na primarnom i sekundarnom tržištu činili su 84,6% ukupnog prometa. Na ukupno sedam aukcija trezorskih zapisa Republika Srpska je prikupila 236 miliona KM, uz prosječnu kamatu od 0,58%, pri čemu je na tri aukcije kamatna stopa bila 0%. U šest javnih ponuda obveznica Republika Srpska je prikupila 308,9 miliona KM uz prosječnu kamatu od 2,82%

Redovan promet je iznosio 120.285.554 miliona KM i veći je za 39,32% u odnosu na prethodnu godinu. Značajno je porastao i redovni promet akcijama (preko 20%). Najviše se trgovalo akcijama Telekoma Srpske, Nove banke i Banje Vrućice.

Da li ima interesa za ulaganje u akcije na BL berzi, da li taj interes raste, stagnira ili opada i zašto? 

BOŽIĆ: Interes za ulaganje u akcije zavisi isključivo od poslovnih rezultata preduzeća. Kada finansijski izvještaji budu pokazivali pozitivne trendove to će uticati i na veće povjerenje investitora. Prethodne godine je zabilježen porast prometa, ali to još nije u značajnom mjeri pomjerilo fokus investitora sa obveznica. Primjeri iz okruženja pokazuju da su akcije postaju veoma interasantne kada preduzeća počnu ostvarivati dobit i isplaćivati dividende.

Da li je zaživjela platforma SEE link, šta ona predstavlja i koje su njene prednosti? 

BOŽIĆ: SEE link je platforma koja će dobijati na značaju kako se budu oporavljala regionalna tržišta kapitala. Cilj je da se tržišta harmonizuju i riješe tehnički aspekti za slobodno kretanje kapitala. Već sada je moguće preko brokera sa Banjalučke berze kupovati akcije i obveznice u Beogradu, Ljubljani, Zagrebu, Skoplju, Sarajevu, Sofiji i Podgorici. Prometi nisu veliki, ali se svakodnevno radi na unapređivanju servisa.

Banjalučka berza trenutno radi za SEE Link servise koje će omogućiti objedinjavanje tržišnih informacija sa svih berzi. Pregovara se i o servisima koji će omogućiti lakše plaćanje preuzetih obaveza po osnovu kupovine hartija od vrijednosti. Bilo bi dobro ako bi se u okviru inicijative “Mali Šengen“ ukinule barijere za slobodno kretanje kapitala te započeo regionalni „passporting“, odnosno priznavanje dozvola za finansijsko posredovanje.

S obzirom da lokalni investitori iskazuju veliki interes za trgovanje u inostranstvu, izvjesno je da će se raditi na povezivanju SEE Link platforme sa velikim inostranim tržištima preko internacionalnih brokera. Važna je podrška EBRD, što govori o značaju ovog projekta.

Koliko je do sada kompenzovano potražanja putem berze kroz sistem za MLK, i kako dodatno “prebiti” te dugove? 

BOŽIĆ: Tokom pet godina kroz Jedinstveni sistem za multilateralne kompenzacije i cesije izmireno je 930 miliona KM obaveza. U 2020 godini organizovano je šest redovnih i jedna dodatna multilateralna kompenzacija. Ukupna vrijednost kompenzovanih obaveza i potraživanja iznosila je 154,78 miliona KM.

Privrednici su saglasni da im multilateralne kompenzacije zaista pomažu u poslovanju. Mnogi su prilagodili svoje poslovne modele tako da iskoriste prednosti sistema za multilateralne kompenzacije za ugovaranje poslova i naplatu. Vrijednost ovog sistema potvrđuje i preko 300 preduzeća iz FBiH koja su dobrovoljno priključila. Nadamo se da će se pronaći i način da se Uprava za indirektno oporezivanje uključi u sistem. Svakodnevno dobijamo informacije od preduzeća da bi im to značajno unaprijedilo likvidnost, s obzirom da bi svoje poreske obaveze u tom slučaju mogli djelimično izmirivati svojim potraživanjima.

Novine se odnose na prijedlog da se u MLK sistem uvede elektronski akceptni nalog kao instrument plaćanja. Ovaj instrument bi bio sličan akceptnom nalogu koji je nakada bio u upotrebi. Povjerilac bi osim izvršenja na žiro-računu, te automatske blokade izdavaoca u slučaju nemogućnosti izvršenja, imao pravo izvršenja na drugoj imovini dužnika kao kod mjenice. Prednosti u odnosu na mjenicu bi se ogledale u elektronskom izdavanju, jednostavnom prenosu na novog povjerioca radi izmirenja obaveza te stvaranju idealne podloge za faktoring poslove. Tako bi se i multilateralne cesije mogle jednostavnije sprovoditi. Obaveze po osnovu izdatih akceptnih naloga bi se takođe mogle kompenzovati kroz MLK. Sa ovim izmjenama MLK sistem bi radio kontinuirano, s obzirom da bi se akceptni nalozi mogli izdavati svaki dan, a ne samo za vrijeme sprovođenja multilateralnih kompenzacija. Za ove novine je već dobijana podrška poslovne zajednice te su izrađeni i nacrti izmjena regulative.

Da li je bilo kontakata sa drugom berzom u BiH kako bi se organizovala zajednička MLK i koliko bi to pomoglo likvidnost? 

BOŽIĆ: Trenutno se vodi razgovori sa tri regionalne berze o organizovanju ovog sistema u njihovim državama. U tom slučaju bi se moglo raditi i na povezivanju tih sistema u regionalnu klirinšku platformu, što bi moglo pozitivno uticati na obim trgovine u regiji. S obzirom da je većina finansijskih sistema u regiji direktno ili indirektna vezana za euro to povezivanje bi se moglo jednostavno rješiti sa tehničkom aspekta. Dovoljno je sinhronizovati kalendare održavanja kompenzacija i objediniti sve privredne registre u jedinstven spisak učesnika. Kada se fokus pomjeri sa pandemije na traženje mehanizama za privredni oporavak vjerujem da će i interesovanje za MLK sisteme povećati.

(N.Sp)

Oznake: Milan Božić