Milan Mataruga: Nabavićemo softver koji prepoznaje plagijate

Dolaskom Milana Mataruge, doskorašnjeg prorektora za naučnoistraživački rad, na čelo Banjalučkog univerziteta, dolaze, kako on najavljuje, i mnoge novine.

Jedna od njih je i Pravilnik o sadržaju, izgledu i digitalnom repozitorijumu doktorskih disertacija te softvera koji detektuje plagijate kako bi se izbjegle situacije kao što je nedavno bila kada je doktorski rad profesorice Fakulteta političkih nauka označen kao potencijalni plagijat.

“Taj doktorat nije odbranjen kod nas, već na Beogradskom univerzitetu. Uprkos tome, u Banjaluci uskoro možete očekivati izradu pravilnika i kupovinu i instaliranje softvera koji detektuje plagijate. Znači, sve disertacije koje se budu branile na UNIBL će biti javno dostupne i ‘vidljive’ putem interneta. Ovo će biti jasna poruka da niko na UNIBL neće moći odbraniti disertaciju koja ima elemente plagijata”, kaže Mataruga, koji je najavio i poboljšanja, kao što je povećanje budžeta Univerziteta pa do optimističnih izjava o ogromnom skoku u rangu najboljih svjetskih univerziteta.

U zavisnosti od kriterijuma koji se uzimaju pri rangiranju te onih koji iste provode, UNIBL se većinom nalazi u donjem dijelu ovih lista. Najbolji rezultat ovaj univerzitet ostvario je na vebometriksovoj listi.

“Tu se rangira oko 25.000 univerziteta, a mi smo na 3.989 mjestu. Međutim, nismo zadovoljni tom pozicijom i smatram da imamo kapaciteta da budemo među prvih 2.000, to jest u 10 odsto. Vjerujem da ćemo do 2020. godine ovaj cilj i ostvariti”, kaže Mataruga, koji je kao najveći problem označio finansije.

“Već dugi niz godina od Vlade dobijamo isti iznos, a u isto vrijeme UNIBL raste i razvija se. Dobijamo nove studentske programe, među njima su i neki od onih koji su procijenjeni kao programi od nacionalnog interesa. Stoga ćemo morati povećati budžet i vjerujem da ćemo tu imati podršku, prije svega Vlade RS. Takođe, moramo i sami sebi pomoći i mnogo više sredstava ostvariti kroz naučnoistraživačke projekte i saradnju sa drugim univerzitetima”, ističe Mataruga.

Sa teškom finansijskom situacijom povezan je i jedan od dugogodišnjih gorućih problema, a to je manjak ili čak i nepostojanje prakse za studente.

“Ja sam u ovom pitanju u potpunosti na strani studenata, mislim čak da i većina profesora dijeli to mišljenje, tako da nam sada samo ostaje pitanje mehanizama kako praksu i realizovati. Kao što sam već rekao, univerzitet ima finasijskih problema, a organizovana praksa dosta košta i to je veliki problem. Naravno, to je važno pitanje i mi ćemo se potruditi da obezbijedimo praksu, ali studenti moraju sami da se potrude”, istakao je Mataruga.

Još jedna o zanimljivih promjena koje će se u skorije vrijeme desiti na UNIBL je i ručak koji bi svakih nekoliko mjeseci rektor imao sa studentima u menzi. Na taj način bi studenti direktno rektoru mogli da kažu sve ono što ih muči.

Što se tiče tri “sporna” smjera na privatnim fakultetima – medicina, pravo i prosvjeta, novi rektor kaže da rješenje vidi kroz prijedlog novoga zakona, koji će tačno da definiše koji sve kriterijumi će morati da budu ispunjavati.

“Zakon o visokom obrazovanju treba jasno da definiše kriterijume postojanja bilo kog studijskog programa u smislu kvaliteta i minimalno potrebnih uslova. Na onim programima koji to ne ispunjavaju neće se moći upisati naredna generacija studenata”, kazao je Mataruga.

Četrvti paviljon

U razgovoru sa Milanom Matarugom, novim rektorom UNIBL, dotakli smo se i uslova u kojima studenti rade i žive, ponajviše u studentskim domovima.

“U vrijeme kada sam ja studirao u Beogradu, bilo je sjajnih i manje uslovnih studentskih domova, od dvokrevetnih soba sa kupatilom do šestokrevetnih soba za zajedničkim toaletom na nivou jednog sprata. To je nama studentima upravo bio motiv više da imamo bolji prosjek kako bismo dobili bolju studentsku sobu ili dom. Mislim da je danas situacija u RS bolja nego što je tada bila. Napori koji se čine posljednjih godina nedvosmisleno govore o tome, mada se može uraditi više. Takođe, opremanje četvrtog paviljona u SC ‘Nikola Tesla’ je u završnoj fazi. Ovih dana očekujemo ekološku dozvolu, kao i postavljanje trafo-stanice. Voda je priključena, sobe su opremljene u potpunost”, kaže Mataruga.

(Nezavisne)