Milanko Kajganić otvoreno: Ja od politike nemam ništa

Milanko Kajganić progovorio je iskreno o zatečenom stanju u Tužilaštvu, nedostacima u pravosudnom sistemu i dao prijedloge šta treba mijenjati.

Juče su na sjednici Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama države saslušani Milanko Kajganić, v. d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH i Sabina Sarajlija, glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Kajganić je pozvao na potpunu otvorenost, naglasivši da nije došao sa namjerom da traži opravdanja za postupke Tužilaštva BiH, već da prenese situaciju kakva jeste.

Svjedok pokajnik

– U potpunosti sam primijenio automatsku dodjelu predmeta kroz TCMS, prvo dodjelu novih predmeta, jer nismo imali mogućnost da dodjeljujemo predmete koji su već u radu. Sada se svi predmeti u Tužilaštvu, kako novi tako i oni koji su već u radu, ako postoji potreba za presignacijom, rade automatski, pojasnio je Kajganić.

Podsjetio je na aplikacije koje su zaplijenile policijske i pravosudne institucije zemalja EU i SAD-a, u kojima se nalaze podaci o krivičnim djelima organizovanog kriminala sa međunarodnim elementom.

Tužioci nemaju pravo na to da ih se povezuje sa onima za koje se misli da utiču na pravosuđe. To znači kraj karijere, kaže Kajganić.

– Da bismo se borili protiv tih djela, moramo uspostaviti kontakt-tačku za saradnju sa Europolom. Navodno, ne postoji saglasnost o tome gdje bi se ta tačka smjestila, govori Kajganić, ukazujući da zbog toga mi nemamo svog predstavnika policijskih agencija u Europolu.

– Nemamo brz protok informacija kroz kanal saradnje sa Europolom, što imaju sve zemlje regije i EU, a pomoglo bi nam u istragama, kaže.

Ističe i da BiH jedina u regiji nema potpisan sporazum za saradnju sa Eurojustom, dakle nemamo svog predstavnika koji bi sjedio u Haagu, bar povremeno. Smatra da u ZKP-u treba mijenjati odredbe koje se odnose na imunitet, da treba uvesti institut svjedoka pokajnika ili saslušanje okrivljenog.

– To su lica koja su osumnjičena i kojima bi tužilac mogao dati imunitet, osloboditi ih krivičnog gonjenja, ublažiti ili osloboditi kazne u zamjenu za njihovo svjedočenje. Nema zemlje u svijetu koja se bori protiv organizovanog kriminala a da nema ovo, govori Kajganić.

Oduzeta imovina

Naglašava da se ne mogu boriti protiv organizovanih kriminalnih grupa ako nemaju insajdere koji su spremni na pregovore sa Tužilaštvom i sudovima u zamjenu za svjedočenje.

– Nemamo zakonsku regulativu koja reguliše oblast oduzimanja, čuvanja i upravljanja kriptovalutama, upozorio je.

Podsjetio je i na problem oduzete imovine po presudama Suda BiH, “koja propada jer nije riješeno upravljanje njome”.

– Agencija za upravljanje oduzetom imovinom RS-a ima mogućnost upravljanja imovinom oduzetom po presudama Suda BiH, a ta ista agencija u Federacija nema. U RS-u sredstva stečena prodajom idu u budžet RS-a, ne mogu se uplatiti u budžet BiH, a ako se imovina već oduzima po odluci državnog Suda, ona trebaju ići u budžet BiH, ukazao je Kajganić.

Smatra da ne bi bilo loše da se VSTV razdvoji na sudski i tužilački, a misli da nema mjesta učešću advokata u biranju sudija i tužilaca.

Na pitanje da li je spreman procesuirati ključne političke figure u BiH, Kajganić odgovara da on od politike nema ništa, te da bi mu se narušili principi i moralne vrijednosti ako bi ga se povezalo sa osobom koja je u javnosti percipirana kao neko ko utiče na pravosuđe. Naglašava da ga ne interesuje politička, nacionalna, etnička, rasna ili bilo kakva druga pozadina.

– Izvršilac krivičnog djela je za mene izvršilac krivičnog djela i to je moj posao. Tužilaštvo se drži zakona i samo tamo gdje imamo dovoljno dokaza mi podižemo optužnicu. Sud odlučuje jesu li oni dovoljni i relevantni, rekao je.

Tvrdi kako ne bježi od odgovornosti i da će podnijeti optužnicu protiv bilo koga, ali da bez policijskih agencija ne mogu postići nikakav uspjeh.

Putokaz u radu

Sarajlija je poručila da je situacija u sarajevskom pravosuđu dobra, ali da može biti bolja te da su radili u svojoj kući kako bi dosta toga unaprijedili.

– Kad prikažemo naše rezultate, iako je dobar i kvalitet i kvantitet, redovno smo izloženi kritikama da ne radimo ozbiljne predmete. Protekle godine smo podigli 134 optužnice protiv 190 osoba za predmet korupcije i ne bih se složila sa konstatacijama pojedinaca da se radi o sitnoj korupciji, rekla je Sarajlić.

Kaže da sarajevsko Tužilaštvo radi sa manjim brojem tužilaca od onog koji je potreban da bi se radilo na složenim predmetima, te da mladima treba vremena da se upoznaju sa predmetom.

(E.M)