Miro Lazović “brani” BiH od Sabine Silajdžić: “1. mart i 9. januar ne mogu u istu ravan”
Nakon objave na društvenim mrežama Sabine Silajdžić, profesorice Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, formulisane kao “obraćanje probosanskim snagama” i fokusirane na 1. mart i 9. januar, te brojnih pozitivnih reakcija, posebno u javnosti Republike Srpske, uslijedili su i kritički osvrti.
Prva poznata osoba u Sarajevu, koja je negativno ocijenila istup Silajdžićeve, bio je Miro Lazović, raniji visoki funkcioner SDP-a i predsjednik ratnog parlamenta na teritoriji pod bošnjačkom kontrolom.
– Poštovana Sabina… kao akter tih turbulentnih vremena, (predsjednik poslanićkog kluba SDP-a u Skupštini RBIH) sa dobrom namjerom, želim Vam reći da je Vaša osnovna teza o raspadu bivše nam zajedničke države Jugoslavije pogrešna. A na pogrešnoj osnovi ne može se racionalizirati naša prošla i sadašnja politićka zbilja. S toga većina Vaših razmišljanja koja iznosite podliježu propitivanju – navodi Lazović u jednom od komentara ispod objave Sabine Silajdžić na FB.
Njegovo reagovanje prenosimo u cijelosti:
– Krivica nije na našoj strani koji smo mjesecima tragali i predlagali konkretne prijedloge za opstanak te države. Npr, prijedlog Kire Gligorova i Alije Izetbegovića o konfederalnom ustrojstvu Jugoslavije ili prijedlog SDP-a, koji je podrazumijevao Jugoslaviju kao Savez suverenih republika/država sa sa jakim kompetencijama saveznih organa. Čak i prijedlog Miloševića da ostanemo u “krnjoj “Jugoslaviji, za govornicom Skupštine je prihvaćen (A. Izetbegović) pod uslovom da u toj “krnjoj” državi ostanu istovremeno Srbija i Hrvatska.
Sva naša nastojanja bila su odbačena od strane SDS-a i HDZ-a. Morate znati da je tadašnje rukovodstvo SDS-a i HDZ–a vodilo politiku koja je dolazila iz Beograda i Zagreba. Dogovor Miloševića i Tuđmana iz Karađorđeva 1991. godine je predviđao podjelu i nestanak BiH.
Da skratim, pravi krivac za raspad Jugoslavije je velikosrpski projekat i težnja Beograda da se on realizira po svaku cijenu. Žalosno je da je JNA pristala da bude upregnuta u realizaciju tog cilja. U tom projektu niko nije htio ostati. Tuđmanova težnja za Nezavisnom državom je u mnogome doprinijela rušenju zajedničke države.
Da bi sačuvali BiH, Skupština RBiH je donijela odluku o raspisivanju Referenduma građana. Građani BiH su većinski odlućili da žele BiH kao državu RAVNOPRAVNIH GRAĐANA I NJENIH NARODA, SRBA, HRVATA, MUSLIMANA I DRUGIH KOJI U NJOJ ŽIVE.
U situaciji kada je prijetio nestanak naše države, jedino ispravno je bilo da upitamo građane kakvu državu žele. I tada, kao i danas, mislim da je to bila ispravna odluka.
A deveti januar ‘92, Dan RS, ni u kom smislu se ne može stavljati u istu ravan sa 1. martom, Danom nezavisnosti BiH – zaključio je Lazović na društvenim mrežama.
Oznake: Miro Lazović
