Miškovićev šoping mol zaoštrava bitku trgovaca u Banjaluci
Kompanija “Delta holding”, čiji je vlasnik jedan od najbogatijih srpskih biznismena Miroslav Mišković, krenuće početkom iduće godine u izgradnju šoping mola u Banjaluci.
Srpska kompanija je najavila nove velike investicije u regionu, a jedna od njih je izgradnja modernog šoping mola na Banjalučkom polju u blizini kampusa vrijednog 60 miliona evra.
– Banjaluka će dobiti moderan objekat koji će na bruto površini od 60.000 metara kvadratnih ponuditi posjetiocima najpoznatije svjetske brendove, zabavne sadržaje za cijelu porodicu, restorane, kafiće… Investicija od 60 miliona evra omogućiće otvaranje više od 2.500 novih radnih mjesta i uposliće građevinsku industriju RS – naveli su u “Delta holdingu”.
Srpska kompanija je još prije nekoliko godina objelodanila plan za izgradnju šoping mola u Banjaluci, ali je on zamrznut. “Delta holding” najavio je ofanzivu na tržištu RS nakon što je preuzeo najveći lanac tržnih centara u Srpskoj – “Tropik”. Poslije nekoliko godina on je prodat belgijskoj kompaniji “Delez”, a na kraju ga je otkupila domaća “Tropik grupacija” i pripojila lancu “MojMarket”.
Šoping mol “Delta holdinga” treći je veliki tržni centar čija je izgradnja najavljena u Banjaluci. Prije nekoliko dana u srcu grada počela je izgradnja “Siti mola” u koji će domaće kompanije “Ideal kompani” i “Tropik” uložiti oko 50 miliona KM. Trgovački lanac “Bingo” iz Tuzle gradiće tržni centar na zemljištu Poljoprivredne škole u naselju Lazarevo.
Član Udruženja ekonomista RS – SWOT Aleksandar Ljuboja kaže da je Banjaluka kao administrativni centar Srpske odavno trebalo da ima nekoliko modernih tržnih centara.
– Svaka investicija u Srpsku je više nego dobrodošla. Zdrava konkurencija može samo unaprijediti posao, a bio bih veoma srećan ako bi radnici novih tržnih centara prodavali što više robe iz RS – kaže Ljuboja.
Mali trgovci razočarani
Nicanju novih tržnih centara ne raduju se mali trgovci, koji u njima vide glavni razlog za svoju propast.
– Male radnje su već uništene, opstaju samo one na periferiji grada i u selima. Otvaranje novih tržnih centara će stvoriti konkurenciju postojećim, ali je veći problem što će domaća proizvodnja biti marginalizovana, jer strani trgovački centri favorizuju uvozne proizvode – kaže Marjanović i dodaje da se postavlja i pitanje ekonomske isplativosti najavljenih velikih projekata, jer je kupovna moć Banjalučana niska, što pokazuje i pad prometa u maloprodaji.
(Glas)
