Misterija broja 7: Koja je njegova tajna?
Od drevnih Arijevaca i Vavilonaca, preko Hindusa, Japanaca i Persijanaca, pa sve do Jevreja, hrišćana i muslimana, praktično ne postoji ni jedna jedina kultura u kojoj broj sedam ne igra kosmički važnu ulogu, niti postoji religija u kojoj broj sedam nije pozitivan, sveti broj.
Broj sedam je jedan od najmagičnijih i najsvetijih brojeva za koje ljudska vrsta zna, i neprekidno se ponavlja u svim religijskim tekstovima te stavlja na pijedestal. Zbog čega?
Pa, kao prvo, tu je njegova svakodnevna upotreba; u pitanju prost broj koji je ne samo Mersenov prost broj (2 na 3 − 1 = 7) nego dvostruki Mersenov prost broj pošto je broj 3, koji je njegov eksponent, takođe Mersenov prost broj. To nije njegov jedini značaj u matematici.
Vavilonci, koji su inače obožavali činioce, podijelili su sedmicu na sedam dana (stoga: sedmica). Zašto? Zato što je bio u prostoj saglasnosti sa vremenskim intervalima između mjesečevih mijena.
Budući da je kalendar oduvijek bio od suštinske važnosti u svim religijama (sjetite se samo koliko je Srpska pravoslavna crkva uporna u korišćenju julijanskog kalendara), podjela na sedmice je bilo nešto što su religijski autori smatrali da zahtijeva kosmičko i natprirodno pojašnjenje.
Od “posebnog” broja do “magičnog” samo je jedan jedini, vrlo kratki korak, zbog čega je broj sedam stekao astro-teološki značaj.
Još je arijevska Rg Veda opisivala sedam zvijezda, sedam koncentričnih kontinenata i sedam tokova some (svete tečnosti koju su Arijevci pili tokom svojih obreda, i koju su sipali u ognjište u slavu boga Agnija).
Egipćani su vjerovali da postoji sedam puteva do nebesa, a novorođeni Buda je načinio sedam koračaja. Numerolozima je sedmica ključna jer označava stvaranje, pošto predstavlja zbir duhovnog broja tri i materijalnog broja četiri. Rim je prije republike imao sedam kraljeva, a sagrađen je na sedam brda.
Alhemičari su mislili (a možda i dalje misle) da postoji jasna paralela između sedam koraka koliko je trebalo načiniti do ulaza u Solomonov hram i sedam sukcesivnih etapa hemijskog i duhovnog pročišćenja.
Duga ima sedam osnovnih boja. U Iranu, mačke imaju sedam života. U Japanu, sedam bogova donosi sreću. Kod Jevreja, tradicionalni lijek za groznicu je sedam trnova iz sedam palmi i sedam eksera iz sedam vrata.
Mistične merdevine u masoneriji, koje oni nazivaju “teološkim merdevinama, koje je Jakov u svojoj viziji vidio kako idu od zemlje do neba”, imaju sedam stupnjeva; ali, ovo nije nikakva njihova izmišljotina, pošto se to isto javlja još u antičkim vremenima. Na primjer, u hramovima (ili pećinama)mitraističkih misterija, u kojima je postojalo sedam etapa ili stepenova inicijacije, postojale su merdevine sa sedam stupnjeva (simboličnih kapija).
Isto pronalazimo i u brahmanskim misterijama, gdje te merdevine simbolišu sedam svijetova hinduističkog univerzuma: najniža je “Zemlja”, a zatim slijede “Svet ponovnog postojanja”, “Nebesa”, “Srednji svijet”, “Svijet rođenja” u kome se rađaju duše, “Palata blagoslovenih”, i konačno “Sfera istine” u kojoj prebiva Brahman.
Treba naglasiti da hinduistička filozofija govori i o postojanju multiverzuma (zbirci univerzuma), ideji koja je posljednjih decenija trend u naučnoj zajednici.
“Bagavata Purana” napisana prije oko hiljadu godina pominje da između svakog univerzuma postoji sedam slojeva: zemlja, voda, vatra, vazduh, nebo, totalna energija i lažno sopstvo. (Bonus misao: isti spis u nastavku kaže da “postoji bezbroj univerzuma pored ovoga, i iako su svi oni neograničeno veliki, pomjeraju se kao atomi u tebi, te si stoga i ti neograničen”.)
Pleme Kasija u Indiji vjeruje da je sedam božanskih žena izrodilo čitavo čovječanstvo. Hindusi takođe vjeruju u sedam svojih velikih mudraca, baš kao i Stari Grci što su vjerovali. Više hiljada godina stari Sedmograni mač koji predstavlja jedan od najbitnijih regalija japanske carske porodice ima – sedam grana.
U Evropi, pitagorejci su vjerovali da broj sedam simbolički ukazuje na jedinstvo Boga sa univerzumom. Irski mitski heroj Kuhulin imao je po sedam prstiju na svakoj šaci i stopalu, i po sedam zjenica u svakom oku; imao je sedam godina kada je dobio svoje prvo oružje i porazio neprijateljske vojske; njegov sin je imao sedam godina kada ga je ovaj ubio.
Što se tiče judaizma i hrišćanstva, sedam samo potvrđuje svoju važnost. Bog je sedam dana stvarao svijet; ubicu Kaina kazniće sa sedam različitih osveta; Noje dobija upozorenje o potopu sedam dana ranije, čeka sedam dana da pošalje drugi put pticu u potrazi za kopnom, a na barci – koja se skrasila na planini Ararat posle sedam mjeseci – prati ga sedam osoba. Solomon sedam godina gradi hram.
Faraonov san u biblijskoj Knjizi postanja je krcat sedmicama: sedam lijepih i debelih krava biva pojedeno od strane sedam ružnih i mršavih krava, sedam klasova jedrih i lijepih biva pojedeno od strane sedam klasova malih i šturih.
U Levitskom Zakoniku, tokom prinošenja životinjske žrtve radi pročišćenja od grijeha, potrebno je krv bika sedam puta poprskati pred Bogom. Pasha traje sedam dana. Menora, svijećnjak koji je bio jedan od glavnih objekata u šatoru tokom lutanja Jevreja po pustinji, ima sedam krakova. Sedam sveštenika sa sedam truba obilaze sedam puta oko zidina Jerihona. Poslovice 9:1 kažu:“Premudrost sazida sebi kuću, i otesa sedam stupova”.
Isus Hrist kaže da, ako se neko pokaje, moraš mu oprostiti čak i sedam puta u istom danu, pa čak i sedamdeset puta sedam. U Jevanđelju po Mateju, Isus Hrist uspijeva da nahrani četiri hiljade ljudi uz pomoć sedam hljebova i malo ribe, pa je još i preteklo sedam punih kotarica.
Sedam demona Isus istjeruje iz Marije Magdalene. Bogorodica u rimokatoličkoj tradiciji ima sedam žalosti, ali i sedam radosti. Postoji sedam darova Svetoga Duha. Ne smijemo zaboraviti da pomenemo ni sedam smrtnih grijehova, niti sedam vrlina.
“Jovanovo Otkrovenje” je strukturalno uvezano sa brojem sedam koji se ponavlja bezbroj puta. Prvo, u pitanju je navodna poruka upućena ka sedam hrišćanskih crkava koje predstavljaju sedam duhova i počinje kada se Isus javlja autoru okružen sa sedam svijećnjaka i sa sedam zvijezda u svojoj desnoj ruci.
Zatim su tu dva puta po sedam izvora svjetlosti, sedam gorućih lampi ispred trona, jagnje sa sedam rogova i sedam očiju, sedam pečata od kojih posljdnji krije sedam kazni koje donose sedam anđela koji trube u sedam truba. I tako dalje, i tako dalje.
U islamu postoji sedam nebesa, sedam različitih gradacija raja, odnosno sedam različitih stupnjeva u koje dobri odlaze poslije smrti u zavisnosti od toga koliko su dobri bili. Pakao, sa druge strane, ima sedam kapija za sedam različitih sljedbenika šejtana. Oko Kabe muslimani obilaze sedam puta. Ceremonija imenovanja djeteta se održava sedmog dana od njegovog rođenja.
Što se savremenih spiritualnih pokreta tiče, pomenimo tek teozofiju kao vjerovatno najuticajniji u posljednja dva vijeka. Kao što možete da pretpostavite, broj sedam je u teozofskom učenju mističan i važan u ogromnoj mjeri. Između ostalog, oni vjeruju da postoji pet rasa ljudi te da će se još dvije rase tek pojaviti (prema tome, ukupno sedam). Svaka rasa ima sedam podrasa, a svaka podrasa ima još sedam grana.
(Telegraf)
