Misterija kašnjenja crnog dima: Šta se zaista dogodilo iza zatvorenih vrata Konklave?
Foto: Screenshot
Ptica je ukrala predstavu. Galeb se nije pomjerio sa dimnjaka Sikstinske kapele dva sata dok je cijeli svijet čekao. Prvi crni dim stigao je nakon tri sata konklave, tačno u 21 čas, iako se očekivao ubrzo poslije 19.30.
Niko van kruga od 133 kardinala ne može sa sigurnošću znati šta se tačno dogodilo jer je glasanje tajno, a kardinali su vezani apsolutnom povjerljivošću, piše rimski Il Messagero. Prvi dim Konklave je, dakle, pušten juče sa značajnim zakašnjenjem u odnosu na očekivana vremena, prenosi express.24sata.hr.
Postoji nekoliko hipoteza o mogućim uzrocima.
1. Kašnjenje u pokretanju postupka
Ceremonija Extra Omnes, koja označava zvanični početak konklave izlaskom svih nebirača iz Sikstinske kapele, održana je u 17.45, mnogo kasnije nego što se očekivalo. To je rezultiralo odlaganjem čitavog niza događaja, uključujući prvo glasanje i naknadno puštanje dinama.
2. Proširivanje početne meditacije
Prije glasanja, uobičajeno je da kardinal održi meditaciju kako bi inspirisao i duhovno vodio birače. Ovom prilikom, kardinal Ranijero Kantalamesa je obavio zadatak, a spekuliše se da je njegov govor možda bio duži nego što se očekivalo, što je doprinelo kašnjenju.
3. Vrijeme za tehničko glasanje
Iako se radi o jednom glasanju, postupci brojanja traju neko vrijeme: svaki kardinal mora da napiše ime kandidata, preda glasački listić, a zatim se glasovi broje i ponovo broje. Ovi koraci, iako standardizovani, mogu oduzeti mnogo vremena, posebno tokom prvog glasanja kada se od kardinala zahtijeva da “probiju led”.
4. Logistika i pripreme
Priprema dima zahtijeva upotrebu specifičnih hemikalija kako bi se osigurala jasnoća boje dima. Mogući tehnički problemi ili potreba za daljim provjerama mogli su doprinijeti kašnjenju u pojavi dima vidljivog sa Trga Svetog Petra.
5. Moguć izbor novog pape u prvom krugu glasanja
To nije slučaj. Iako je istorijski rijetko, nije nemoguće da novi papa bude izabran u prvom krugu glasanja. U ovom slučaju, rokovi se produžavaju. Jer ono što slijedi je proces prihvatanja funkcije od strane novoizabranog zvaničnika, izbor papskog imena, oblačenje papskih odora, koje moraju biti prilagođene mjerama novog pape, pa čak i pripreme za proglašenje “Habemus Papam”.
Da se ovo desilo, kašnjenje crnog dima moglo je biti logična posljedica priprema za bijeli dim. Ali sinoć, nakon što je ispušten crni dim, to očigledno nije bio slučaj.
Popodne su džinovski ekrani u crkvi Svetog Petra pružili publici prvu priliku da gleda predstavu Extra omnes onako kako se odvijala u Sikstinskoj kapeli. Čak su se i kardinali, neposredno prije ulaska u karantin konklave, dok su još bili u Santa Marti, malo zanijeli. Čileanac Čomali i Amerikanac Dolan bili su posljednji koji su se oprostili od svojih pratilaca na društvenoj mreži X. “Dragi prijatelji, neću moći da razgovaram sa vama dok ne vidite bijeli dim”, napisao je američki nadbiskup, prijatelj Trampa.
Od 133 elektora, samo jedan će biti papa, kardinala birača ima više nego ikad i ne poznaju se baš dobro. Mnogi imaju veoma različite vizije o tome šta Crkva treba da radi, nikada toliko polarizovana između desnice i ljevice, između otvorene i sinodalne koncepcije i one koja više poštuje tradiciju i na kraju krajeva prošlo učenje Franciska, piše Il Messagero.
Obrt?
Nije slučajno što je juče ujutru u crkvi Svetog Petra, tokom mise Pro Eligendo Pontifice, stariji kardinal dekan, devedesetogodišnji Đovani Batista Re, nekoliko puta izgovorio jednu riječ: jedinstvo.
“Ovdje smo da prizovemo pomoć Svetog duha, da se molimo za njegovu svjetlost i njegovu snagu kako bi mogao biti izabran papa koji je Crkvi i čovječanstvu potreban u ovoj teškoj i složenoj prekretnici istorije.” To je takođe poziv da se ostave po strani ogorčenja, podjele, prepreke. Propovijed u tom trenutku tradicionalno predstavlja neku vrstu mape puta koja podstiče birače da razmisle o danima koji su pred nama.
Jedan po jedan, kardinali su klanjali glave dok su stizali pred oltar Sikstinske kapele, a zatim su svečano položili zakletvu na Jevanđelju. Ozbiljna, zamišljena lica, opterećena sviješću. Nisu djelovali kao da imaju normalne izraze lica, moglo se vidjeti da ulaze na nepoznatu teritoriju, piše Il Messagero.
Pritisak je ogroman. Nije slučajno što je Racinger, u to vrijeme, kada je imao priliku da govori o svom izboru, priznao da je osjećao trnce niz kičmu kako su njegovi glasovi odmicali.
“Osjećao sam se kao da sam pod giljotinom.”
Obično prvo glasanje, nakon što direktor papskih slavlja izgovori Extra omnes, ne traje toliko dugo. Ovog puta je trebalo beskrajno mnogo vremena, a procurilo objašnjenje je bilo da je propovijed zakazana u Sikstinskoj kapeli nakon Extra omnes bila posebno duga, donekle podsjećajući na stil kardinala Kantalamesa, kapucina, bivšeg propovjednika na papskom dvoru. Kažu da je trajalo 45 minuta, toliko probijajući sva očekivana vremena da se crni dim kuljao u potpunom mraku, oko devet sati uveče. Međutim, postoji još jedna hipoteza koja tek treba da bude istražena. Da su kardinali morali ponovo da prebroje glasove zbog trivijalne greške, tačno kao što se dogodilo tokom konklave 2013. godine.
Osim odlaganja, prvo glasanje je uvijek veoma koristan test za otkrivanje karata, određivanje grupa, njihove veličine, olakšavanje dogovora i mapiranje kandidata na koje će se kasnije fokusirati.
Za danas su zakazana četiri glasanja, dva ujutru i dva popodne – u slučaju bijelog dima možemo ih imati u 10.30 i 17.30, a u slučaju crnog dima u 12 i 19.00. Parolin, bivši državni sekretar – koji je zadužen za vođenje glasanja i nadgledanje postupka – trenutno je i kardinal koji je dobio najviše glasova, analitičari smatraju da bi ih moglo biti oko 50.
Juče ujutru, na misi Pro Eligendo Pontifice, podrška kardinala Rea je došla u korist Parole. Veoma topao, važan zagrljaj podrške za njega ne samo zato što se njih dvojica poznaju decenijama, zato što obojica dolaze iz redova diplomatije, već i zbog njegove vjerovatne kandidature. Analitičari, međutim, sugerišu da ako Parolin ne bude izabran u naredna četiri kruga glasanja, to znači da će njegove šanse za uspjeh definitivno nestati u korist nekog drugog. U ovom trenutku, mogu se pojaviti nova imena, ali Erdo, Tagle i Picabala će ostati najjači kandidati.
Riječi koje je Re povjerio svima u besjedi su bilans crkvenog puta sa sugestijom da Crkvi treba papa koji zna kako da zaštiti temeljne vrijednosti. Nije ulazio u detalje, ali čitajući između redova tog teksta, jasno se može razumjeti šta je mislio. Glasajte za one koji mogu da brane život, porodicu koju su osnovali muškarac i žena, slušajući siromašne i marginalizovane.
Čekanje dima, koje je trajalo do 21 čas, dok su galebovi naizmenično slijetali na dimnjak, konačno je oslobodilo kardinale koji su stigli do kombija koji ih je odvezao u Santa Martu na skromnu večeru i nastavak razmjene končilibula. Od sinoć su počela mrmljanja, sastanci i prijedlozi onih koji biraju papu.
Za italijanske kardinale, ova konklava je praktično posljednji pokušaj da još uvijek nešto znače u Kolegijumu kardinala. Tokom posljednjih 40 godina, od konklave koja je izabrala papu Vojtilu do danas, italijanska kvota je postepeno počela da se smanjuje. Danas ih je smanjeno na 19 i, štaviše, duboko su podijeljeni, ako ne i neprijateljski nastrojeni jedni prema drugima. I pomisliti da je prije deset dana, salezijanski kardinal Bertone, ulazeći u crkvu Santa Marta da oda počast tijelu pape Franje, susrevši se s prijateljem, uvjeravao:
“Od 2013. godine nije bilo italijanskog pape jer smo mi Italijani bili podijeljeni, ali ovog puta neće biti tako”.
Oznake: papa
