Vijesti 03.11.2017.

Mladen Matović: Pitanje sanacije krova i fasade Banskog dvora biće rješavano urgentno

ČITANJE: 5 minuta

Banski dvor Kulturni centar će i u budućnosti značajnu pažnju posvetiti afirmaciji domaće kulturne scene i promovisanju onih najboljih, organizaciji događaja u sopstvenoj produkciji i novom menadžerskom pristupu u radu, a ono bolno pitanje ove kulturne institucije o sanaciji krova i fasade biće rješavano urgentno.

Sa ovim lijepim vijestima direktor ovog kulturnog centra Mladen Matović počeo je razgovor za “Glas Srpske”. Povoda za razgovor bilo je mnogo, prije svega njegovo zvanično preuzimanje ove funkcije, planovi, ciljevi, ali i obilježavanje 85. rođendana Banskog dvora.

* GLAS: Od momenta kada ste zvanično izabrani za direktora Banskog dvora Kulturnog centra kakve ste ciljeve sebi postavili i šta Vam je najveći izazov na ovoj funkciji?

MATOVIĆ: Nakon višemjesečne analize zatečenog stanja u ustanovi iskristalisao se novi koncept rada Banskog dvora koji predstavlja povratak praksi organizovanja programskih sadržaja u sopstvenoj produkciji, oživljavanje i pokretanje novih prostora za kulturne namjene i intenzivan rad na povećanju iskorišćenosti svih trenutno raspoloživih prostornih kapaciteta Banskog dvora kroz primjenu koncepta “kulturnog dragstora”. Taj koncept podrazumijeva ustanovu koja teži ka tome da pod svojim okriljem ima što manji broj tzv. “zakovanih prostora”, odnosno prostora koje će za svoje potrebe koristi samo jedan ansambl, jedno udruženje ili pojedinac.

* GLAS: Dakle, vrata Banskog dvora ponovo se otvaraju za veliki broj umjetnika? Jako posjećeni koncerti u “Art dvorištu” su možda bili i početak ove priče?

MATOVIĆ: Da, ideja je da Banski dvor sa svim svojim dvoranama i izložbeno-koncertnim prostorima bude širom otvoren i dostupan što većem broju korisnika (orkestara, horova, ansambala, slobodnih umjetnika…), koji će u kontinuitetu i konstantno realizovati kvalitetne kulturne sadržaje u dogovoru sa upravom, urednicima programa i u skladu sa kriterijumima koje će donijeti stručne komisije i Umjetnički savjet JU “Banski dvor”. Moja iskrena želja je da se kroz primjenu novog koncepta rada ustanova u što skorije vrijeme ponovo etablira kao izvorište i sigurno uporište urbane gradske kulture, kojoj je nekadašnji Dom kulture decenijama postojano doprinosio. Kad to kažem mislim na Banski dvor koji podržava visoke stvaralačke domete, pomjera granice kreativnosti, njeguje otvoren kritički dijalog te ucrtava nove produkcijske i organizacione standarde. Posebno sam ponosan na maksimalnu posjećenost svih događaja tokom prve sezone “Art dvorišta”, novootvorene scene Banskog dvora, jer je ustanova prvi put nakon dugog vremena organizovala kulturne događaje tokom ljeta, te bila jedna od rijetkih ustanova kulture u gradu koja nije pravila ljetnu pauzu.

* GLAS: Davno započeta, ali, nažalost, nikad nezavršena je priča o renoviranju krova i fasade Banskog dvora. Ima li nade da će se to zaista jednog dana i desiti?

MATOVIĆ: Ima nade i početak rješavanja tog pitanja nikada nije bio izvjesniji nego sad. Sve u vezi sa sanacijom i adaptacijom zgrade Banskog dvora je u nadležnosti grada Banjaluka, odnosno nadležnog Odjeljenja za komunalne poslove, koje u skladu sa raspoloživim sredstvima u budžetu priprema i organizuje dinamiku radova. Ono što me u ovom času posebno čini srećnim i ohrabruje jeste činjenica da nakon dužeg vremena postoji ogromna i istinska zainteresovanost Gradske uprave sa gradonačelnikom Igorom Radojičićem na čelu da ovo pitanje bude urgentno riješeno jer je to ipak osnovni preduslov da Banski dvor zaživi u svom punom kapacitetu.

* GLAS: A šta će se dešavati sa prostorijama koje je nekada koristio RTRS, ali i nekim drugim korišćenim od strane različitih institucija?

MATOVIĆ: Kada su u pitanju navedene prostorije, ali i pojedini drugi prostori koji su u prošlosti korišćeni od strane različitih institucija, već sam u nekoliko navrata ukazao na činjenicu da u ovom trenutku u Banskom dvoru ne postoje neiskorišćeni već isključivo nefunkcionalni prostori, koji su usljed specifičnih okolnosti iz prethodnog perioda u velikoj mjeri oštećeni, te kao takvi iziskuju znatna materijalna sredstva da bi uopšte mogli biti korišćeni. Kako koji prostor bude osposobljavan za rad to će se naravno odraziti i na buduće aktivnosti ustanove – trenutni prioritet je sanacija krova i fasade zgrade.

* GLAS: I zvanično je počeo program obilježavanja 85 godina postojanja Banskog dvora. Vraćanje nekadašnjoj praksi organizovanja kulturnih događaja u sopstvenoj produkciji je već počelo, ali i novi menadžerski pristup?

MATOVIĆ: Tako je. Povodom proslave značajnog jubileja pripremljen je bogat dvomjesečni program, koji predviđa organizaciju više od dvadeset reprezentativnih kulturnih sadržaja (koncerata, izložbi i književnih promocija) tokom novembra i decembra, a sa kojima nastojimo da dostojanstveno obilježimo 85. godišnjicu ustanove. Program je konceptualno sačinjen tako da se uz regionalno etablirane izvođače, umjetnike, ansamble i pisce publici predstave i naši istaknuti umjetnici i stvaraoci, dok će kroz dvije velike i dugo pripremane tematske izložbe posvećene banu Svetislavu Tisi Milosavljeviću i banu Todoru Lazareviću biti napravljena odgovarajuća istoriografska poveznica sa jubilejom. U svemu ovom ključna je podrška grada Banjaluka, uz koju će ustanova aktivno raditi na novom menadžerskom pristupu da bi bila obezbijeđena sredstva za kvalitetne programe. Veoma se radujemo što je Adiko banka prepoznala novi koncept rada ustanove i postala naš prvi zvanični partner jubileja i nastupajuće sezone.

Izložba Slavimira Stojanovića

Obilježavanje 85 godina Banskog dvora počelo je otvaranjem izložbe “Complicate Simply” poznatog beogradskog grafičkog dizajnera i vizuelnog umjetnika Slavimira Stojanovića. Veliki je broj onih koji su u srijedu uveče došli u Kamenu kuću na Kastelu da se upoznaju sa radom jednog od najznačajnijih dizajnera na ovom prostoru i najcjenjenijih na prostoru centralne Evrope. Dobitnik je više od 300 međunarodnih nagrada i priznanja, a njegovi radovi dio su kolekcija u muzeju u Parizu, Hamburgu, Varšavi, Novom Sadu i Beogradu. Izložba može biti pogledana svaki radni dan od 10 do 18 časova.

(Glas)