Mlađan Dragosavljević: Uskoro izgradnja vrtića i zgrade za mlade bračne parove u Srpcu

I pored negativnih efekata pandemije virusa korona na globalnom nivou, u opštini Srbac povećan je broj zaposlenih. Takođe je realizovan i veliki broj razvojnih projekata. Koje biste izdvojili kao najznačajnije?

Dragosavljević: Bilo je veoma izazovno raditi u ovom periodu na unapređenju lokalnog razvoja jer smo u prethodnoj godini imali nepredviđena izdvajanja iz budžeta za saniranje posljedica pandemije.

Sve i da nije bilo korone, naš budžet od oko 8 miliona KM nije dovoljan za veća infrastrukturna ulaganja, a pandemija je sve to dodatno otežala. Međutim, uz pomoć Vlade Republike Srpske i drugih izvora finansiranja uspjeli smo u prošloj godini realizovati čak 22 projekta u vrijednosti od oko 4.5 miliona KM.

Od toga je čak 1.2 miliona KM izdvojeno za rekonstrukciju vrbasko-savskog nasipa u dužini oko 5 kilometara, a radi se o projektu koga smo započeli još 2019. godine i koji će ojačati naš odbrambeni mehanizam u borbi protiv poplava.

Blizu million KM je koštala rekonstrukcija potisnog cjevovoda od izvorišta u Prijebljezima do Poveliča. Sa radovima se krenulo krajem prošle a završeni su u toku ove godine. Radi se o izuzetno važnoj investiciji koja će omogućiti bolje vodosnabdijevanje za oko pet hiljada potrošača, te za privredni pogon “Perutnine Ptuj” u Poveliču. Na ovoj trasi redovno su se dešavali kvarovi jer je vodovodna mreža stara više decenija a za svako pucanje cijevi bilo je potrebno izdvojiti desetak hiljada KM. Uz to ćemo značajno smanjiti gubitke vode i stvoriti uslove za proširenje distributivne mreže.

Priveli smo kraju i drugu fazu rekonstrukcije Centra srednjih škola “Petar Kočić” kroz projekat energetske efikasnosti Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS. Škola je dobila novu fasadu, stolariju, centralno grijanje i mokre čvorove a u prvoj fazi je izvršena i kompletna zamjena krova, za šta je sveukupno izdvojeno oko 1.1 milion KM.

U prošloj godini modernizovali smo i proširili javnu rasvjetu postavljanjem LED rasvjetnih tijela, na osnovu čega smo ostvarili uštede i građanima omogućili da više ne učestvuju u plaćanju javne rasvjete.

Rekonstruisali smo i asfaltirali blizu 8 kilometara putne mreže, opremili centralnu osnovnu školu u Srpcu i njene područne škole, a u završnoj fazi je izgradnja društvenog doma u Razboju Ljevčanskom.

Radili smo i na unapređenju prikupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada, što je veliki problem u Srpcu zbog divljih deponija. U selu Povelič smo izgradili pretovarnu stanicu odakle sav otpad vozimo na regionalnu deponiju u Ramiće tako da će na ovaj način problem biti dobrim dijelom riješen.

Planom kapitalnih investicija za 2021. planirana su dodatna ulaganja u infrastrukturu i uređenje cjelokupne lokalne zajednice, a najviše uz pomoć viših nivoa vlasti.

Ključni projekti će biti početak izgradnje zgrade za mlade bračne parove i prva faza izgradnje novog vrtića u Srpcu.

To je samo dio od ukupnih investicija u iznosu od preko 20 miliona KM koliko je uloženo u Srbac od našeg dolaska na vlast 2016. godine.

Kakvo je stanje u opštinskoj kasi, kakva su predviđanja za naredni period?

Dragosavljević: U prvih šest mjeseci ove godine ostvarili smo stvarni suficit u iznosu od 167 hiljada KM. Zadovoljni smo trenutnim finansijskim stanjem jer se često u prvom polugodištu javlja deficit, ali smo pažljivim planiranjem, štednjom i racionalizacijom kroz sve ove godine uspjeli izvršiti konsolidaciju budžeta.

Podsjetiću da smo od 2017. do 2020. godine stvorili suficit u budžetu u iznosu od 262.328 KM, a ukupne obaveze opštine su smanjene sa 15.882.057 KM koliko su iznosile 2016. godine na 11.214.262 KM zaključno sa 30. junom ove godine, ili za oko 4.6 miliona KM.

U narednom periodu se nadamo da će biti nastavljen trend iz prvog polugodišta te da ćemo do kraja godine ostvariti nešt veći rast u odnosu na plan.

Nedavno je raspisan javni poziv za podnošenje zahtjeva za novčane podsticaje u okviru Programa podrške razvoju poljoprivrede. Koliko sredstava će biti izdvojeno i gdje će biti usmjerena?

Dragosavljević: Podsticajna sredstva u ovoj godini iznosiće 60 hiljada КM i biće usmjerena, između ostalog, za sufinansiranje nabavke novih poljoprivrednih pogonskih mašina, odnosno traktora i poljoprivrednih priključaka, a rok za podnošenje zahtjeva je istekao 30. septembra.

Do 30. oktobra poljoprivrednici će se moći prijaviti i za podsticaje za proizvedeno i prodano povrće u plastenicima i subvencije vlasnicima zasada maline, a omogućili smo i subvencije vlasnicima pčelinjaka za proširenje pčelinjih društava.

Računajući ovogodišnje podsticaje, za poljoprivredne proizvođače smo od 2016. godine isplatili oko 240 hiljada КM. Sigurno je da su ta sredstva nedovoljna da zadovolje sve potrebe jer je Srbac izrazito poljoprivredni kraj i od ove djelatnosti živi najveći broj stanovništva, ali naša tendencija je da budu veća iz godine u godinu.

U okviru programa podsticaja u poljoprivredi do kraja oktobra raspisaćemo i javni oglas za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske na području opštine Srbac putem pribavljanja pisanih ponuda.

Ukupno je pripremljeno 206,5 hektara obradivog zemljišta koje se nalazi u Sitnešima, Donjoj Lepenici, Srđevićima i Brezovljanima od čega je za stočarsku proizvodnju namijenjeno 116,7 hektara, za ratarsku proizvodnju 77,6 hektara i za voćarsku proizvodnju 12,1 hektar. Cilj je da što više zakupaca ima pravo da ostvari ovaj zakup.

Maksimalne površine koje se mogu dati u zakup privrednom društvu, preduzetniku ili fizičkom licu su 17,8 hektara za stočarsku proizvodnju, 12,9 hektara za ratarsku i 10,9 hektara za voćarsku proizvodnju.

Cijene su definisane i iznose od 120 do 80 КM po jednom hektaru na godišnjem nivou.

Sa svim poljoprivrednicima koji dobiju poljoprivredno zemljište na korištenje biće potpisani ugovori na period od 10 godina, osim za voćarsku proizvodnju gdje će ugovori važiti 25 godina.

Ono što je važno, veliki broj poljoprivrednih proizvođača ostvario je pravo na podsticaje i subvencije na osnovu Pravilnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, čime je obim poljoprivredne proizvodnje značajno povećan, a u protekle četiri godine na ovaj način dobili su ukupno oko 5.5 miliona КM.

Kakva je saradnja sa privrednicima, poljoprivrednim proizvođačima? Koliko opština podržava ovaj sektor?

Dragosavljević: U proteklom periodu smo uložili značajne napore na stvaranju ambijenta za osnivanje novih i poboljšanje rada postojećih preduzeća.

Zahvaljujući programu podrške razvoja malih i srednjih preduzeća, koji se realizuje u saradnji sa organima državne uprave, omogućeni su pojednostavljeni i ubrzani administrativni zahtjevi u cilju razvoja preduzetništva.

Već godinama se na razne načine izlazi u susret sadašnjim i potencijalnim preduzetnicima, pa su tako oslobođeni od plaćanja od takse za osnivanje radnje članovi uže porodice poginulog borca u iznosu od 75 odsto, zatim invalidi od prve do četvrte kategorije u iznosu od 60 odsto i invalidi od šeste do desete kategorije u iznosu od 30 odsto, a potpuno su oslobođena lica koja se vode na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Srbac, a koja pitanje zapošljavanja rješavaju pomoću drugih projekata podrške zapošljavanju.

Za vrijeme pandemije u prošloj godini, u cilju podrške poslovnim subjektima kojima je zabranjeno, ograničeno ili otežano obavljanje djelatnosti, raspisali smo javni poziv za dodjelu subvencija povrata plaćanja komunalne takse i na ovaj način podržano je 79 poslovnih subjekata, od čega 63 samostalna preduzetnika.

Od 2017. godine isplatili smo blizu 130 hiljada КM iz opštinskog budžeta za zapošljavanje  radnika u privredi a po tom pitanju su uložena još veća sredstva preko republičkih javnih poziva koja su realizovana u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske.

Broj zaposlenih u prošloj godini iznosio je 2814 što je više od rekordnog broja zaposlenih koga smo imali 2010. godine.

Uz pomoć Investiciono-razvojne banke Republike Srpske u prošloj i ovoj godini smo značajno pomogli poljoprivrednim proizvođačima dodijelivši 55 plastenika socijalnim kategorijama, višečlanim porodicama, ženama i mladima a uz pomoć raznih donatora u zadnje dvije godine blizu 170 plastenika, što nije mala stvar.

U sklopu jačanja sistema odbrane od poplava započela je druga faza projekta čišćenja kanalske mreže na području opštine Srbac. Dokle se stiglo?

Dragosavljević: Ovo je jedan od najznačajnijih projekata koji su u toku jer rješavamo višedecenijski problem neuređene kanalske mreže na potezu dugom oko 80 kilometara.

Radovi su počeli u novembru prošle godine krčenjem i izmuljivanjem kanala na primarnoj mreži a trenutno se vrši košenje kanala te krčenje i mašinsko profilisanje sekundarne mreže na najkritičnijim mjestima.

Time će se trajno poboljšati uslovi odvodnje vode sa plodnih oranica koje će se uz pomoć pumpnih stanica prebaciti u Vrbas i Savu. To će omogućiti miran san poljoprivrednicima koji više neće strijepiti od poplava i uništavanja usjeva.

Gotovo 40 godina kanalska mreža nije očišćena na ovakav način i u razgovoru sa građanima, koji su redovno bili na udaru poplava, čuli smo da su veoma zadovoljni kvalitetom radova i sada se osjećaju mnogo sigurnije.

Vrijednost projekta iznosi oko 1.4 miliona KM. Realizujemo ga sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Javnim preduzećem “Vode Srpske”, a zahvalnost upućujemo i Ministarstvu finansija RS.

Sada nam slijedi izgradnja obaloutvrde u naselju Dvorine, kod mjesnog groblja, jer prijeti opasnost da grobna mjesta završe u vodi, što će uskoro biti realizovano.

Turističko – privredna manifestacija “Gastro fest 2021” održana je početkom septembra na Bardači. Posjetioci su mogli uživati kako u ambijentu, tako i u domaćim specijalitetima. Koliko su manifestacije ovog tipa značajne za razvoj turizma?

Dragosavljević: Veoma značajne jer je to ogledalo naše lokalne zajednice i najbolja promocija naših prirodnih i turističkih potencijala.

Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, dobroj saobraćajnoj povezanosti i bogatstvu prirodnih resursa, imamo povoljne uslove za razvoj različitih vidova turizma, a naročito seoskog turizma i u tom pogledu već uspješno djeluju etno kampovi i sela u Gornjoj Lepenici i Nožičkom, koji nude rekreativne i sportske sadržaje, kao i smještajne kapacitete.

Planina Motajica kao stanište mnogobrojnih vrsta visoke i niske divljači, pruža velike mogućnosti  za razvoj ruralnog i izletničkog turizma, a takođe za planinarenje, branje gljiva i ljekovitih biljaka, odmor i šetnju i ovdje se često održavaju planinarski pohodi, biciklističke trke, džipijade i druge manifestacije. U podnožju Motajice je i manastir Osovica koji je naročito značajan u pogledu vjerskog turizma.

Naš potencijal su i rijeke Vrbas i Sava koje su pogodne za splavarenje, sportski ribolov i sportove na vodi i na njima se svake godine održava regata u kojoj učestvuje više desetina plovila.

Jedna od naših najvažnijih manifestacija je Gastro fest u Bardači koga organizujemo prvog vikenda u septembru sa takmičenjima u pripremanju ribljeg paprikaša i piletine na roštilju, što je postalo prepoznatljivo i na međunarodnom nivou.

Tu su i druge značajne manifestacije poput likovno-ekološke kolonije u Bardači i gradskog turnira u malom fudbalu pa sve do najnovijeg Urban festa, kao muzičkog festivala koga su veoma uspješno organizovale članice Udruženja žena Srbac.

Svakako najvažnija manifestacija je proslava Dana i krsne slave opštine Srbac što proslavljamo sa posebnom radošću.

Kako bi se poboljšao životni standard građana koji su to prioritetni projekti koje je neophodno implementirati?

Dragosavljević: U fazi smo intenzivnog razvoja putne i vodovodne mreže kao osnovnog preduslova za razvoj privrede, jer bez kvalitetne infrastrukture ne mogu se graditi ili proširivati novi industrijski objekti u kojima će se građani zapošljavati i ostvarivati životnu egzistenciju.

Planiramo ulaganje u poslovne zone i modernizaciju i digitalizaciju uprave koja će građanima biti na usluzi u svakom trenutku za njihove potrebe.

Trudićemo se i da još snažnije podržimo ostanak mladih na selu gdje se može veoma lijepo živjeti.

Kakva je perspektiva za mlade u opštini Srbac, uzmemo li u obzir društveno-ekonomske segmente kao što su školstvo, zdravstvo?

Dragosavljević: Trenutno radimo na realizaciji brojnih projekata koji će omogućiti zadržavanje mladih i stvaranje uslova da osnuju vlastitu porodicu. U tom pogledu očekujemo da budu završene sve procedure kako bismo što prije krenuli sa izgradnjom zgrade za mlade bračne parove gdje ćemo po stimulativnoj cijeni ponuditi na prodaju 20 stanova, a u slučaju većeg interesa gradićemo još jednu lamelu sa 20 stanova.

Ovo je pilot projekat u Republici Srpskoj i već su nas zvali iz mnogih gradova i opština sa željom da pokrenu nešto slično u svojim lokalnim sredinama. Glavni projekat zgrade je gotov i trenutno smo u fazi izrade Pravilnika kojim će se utvrditi kriterijumi za dodjelu stanova.

Krenula je i izgradnja novog vrtića uz pomoć Vlade Srbije i podršku Vlade Republike Srpske, koji će moći primiti preko 200 djece.

Vrijednost oba projekta biće blizu tri miliona KM.

Kako bismo stimulisali mlade da sklapaju brakove i zasnivaju porodicu, donijeli smo niz mjera, od jednokratne novčane pomoći za novorođenčad u iznosu od 250 do 1000 KM do pomoći za četvoro i više djece u iznosu od 100 KM mjesečno, podsticaje za izgradnju stambenih jedinica, oslobađanje plaćanja komunalne takse, sufinansiranje troškova prevoza, školarine i slično.

Svjesni smo negativne stope prirodnog priraštaja posljednjih godina i sve manjeg broja djece, tako da smo iz tog razloga donijeli pronatalitetne mjere a u tom pogledu ćemo nastaviti i sa stipendiranjem studenata i omogućavanjem da u što kraćem roku po završetku studija dobiju šansu za pripravnički staž ili im pomognemo, putem podsticaja za zapošljavanje, da zasnuju radni odnos u nekom od privrednih kolektiva.

U kojim segmentima vidite potencijal za razvoj Srpca i na koji način privući investitore?

Dragosavljević: Мala i srednja preduzeća su ključ razvoja privrede i trudićemo se da održimo njihov što veći broj i stvorimo povoljno okruženje u kojem će imati mogućnost da prosperiraju.

Veliki značaj imaju i industrijske zone Crnaja i Sitneši koje smo stavili na raspolaganje budućim investitorima, a interes jednog broja njih već postoji i očekujemo da će vrlo brzo doći do proširenja ili otvaranja novih proizvodnih objekata, čime ćemo jedan broj nezaposlenih skinuti sa Biroa rada.

Radićemo više na promociji industrijskih zona, a u tom pogledu izrađujemo i novu internet stranicu Opštinske uprave, po BFC SEE standardu, koja će imati poseban odjeljak namijenjen isključivo za buduće investitore gdje će na jednom mjestu dobiti sve potrebne informacije o načinima ulaganja, olakšicama, podsticajima, potrebnom dokumentacijom i slično, što će biti jedan iskorak u odnosu na raniji period.

U narednom periodu biće potpisan ugovor sa Privrednom komorom Republike Srpske u smislu formalnog ulaska u proces dobijanja BFC SEE certifikata o povoljnom poslovnom okruženju. Uskoro planiramo sazvati i Privredni savjet kao savjetodavno tijelo koje će nam davati mišljenja i preporuke te pokretati inicijative koje se odnose na stanje i razvoj privrede, uz predlaganje mjera za unapređenje lokalnog poslovnog okruženja.

Privrednici su ključni pokretač ekonomskog razvoja, tako da će stimulisanje sektora privrede doprinijeti rastu društvenog proizvoda, otvaranju novih radnih mjesta i smanjenju nezaposlenosti te većoj konkurentnosti domaće ekonomije.

(Aldijana Mirković)