MODERNIZACIJA SVE VAŽNIJA U STRUČNIM ŠKOLAMA Nastavni programi treba da prate i privredu opštine

Srednje škole u Srpskoj trebalo bi više da koriste mogućnost da, u skladu sa potrebama tržišta rada u njihovim opštinama, dio nastavnih programa za stručno obrazovanje utvrde sami, kako bi se povećala i zapošljivost njihovih maturanata.

Smatraju to u Ministarstvu prosvjete i kulture RS odakle su ovog ljeta srednjim škola uputili i dopise, podstičući ih da iskoriste opciju koju im daje zakon, te da do 30 odsto nastavnih programa za stručno obrazovanje utvrdi nastavničko vijeće škole. To je, ističu, jedna od mjera kojima se može uticati na bolje povezivanje obrazovanja i tržišta rada, te na kraju i smanjivati nezaposlenost.

Do preciznih podataka o tome koliko srednjih škola širom Srpske će iskoristiti ovu mogućnost na početku nove školske godine teško je doći, a direktori škola kažu da to zavisi od škole i od struke. Svi ocjenjuju, međutim, da je to korisna mogućnost, ali i da bi je trebalo više koristiti.

– Konkretna korist je prije svega to što na taj način modernizujemo znanje. Postoje oblasti gdje se doslovno izmjene dešavaju u tri mjeseca, postoje određene vještine koje učenici treba da steknu, koje su naglašene, a mi time izlazimo u susret i pojačavamo nastavnu osnovu za sticanje tih vještina. Time se prilagođavamo i tržištu rada – kaže predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Prijedor Valentina Sovilj.

U posljednjih nekoliko godina to se, dodaje, češće radi, a uglavnom u stručnim i tehničkim školama, posebno u zanimanjima gdje dolazi do modernizacije.

–  To se vrlo često desi i u praktičnoj nastavi, gdje postoje potrebe da modernizujemo neke programe koji su vremenom zastarjeli i to je nama od velike pomoći. Desi se da dođe do izmjene i onda nastavničko vijeće donosi odluku na prijedlog stručnih aktiva, koji dio programa bi trebalo da se izmijeni. To zahtjeva stalno praćenje novih tehnologija, metoda rada i postalo je jako zahtjevno biti i nastavnik tih stručnih predmeta, ali mnogo znači i isplati se, kada vidite kakvo znanje dobijaju učenici koji prolaze kroz modernizovane programe – smatra Sovilj.

Sve je više, dodaje, i nastavnika koji shvataju da se bez promjena ne može ni raditi, a prolaze i sve više stručnih obuka u svojim oblastima.

Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola u regiji Doboj Spasoje Vasiljević ističe da su i privreda i škole još pomalo inertne kada su u pitanju ovakve promjene, ali da se stvari polako pokreću.

– Ministarstvo sada to malo više potencira i potpuno su upravu. Ove godine smo uputili dopis privrednim subjektima, da i njih upoznamo da ima tih mogućnosti, da su i oni više informisani, pa očekujemo povratnu informaciju u vezi sa tim, a posebno kada su u pitanju nove tehnologije i veći privredni subjekti. Bitno je da se to na neki način omasovi – kaže Vasiljević.

On ističe i da se kroz same ishode učenja može djelimično korigovati nastavni program, te da je i to jedan od razloga zbog čega nije bilo tako masovne promjene tih programa do sada, na način kako to omogućava zakon i predlaže ministarstvo.

Ministarstvo: Analiziramo potrebe opština

– Ministarstvo prosvjete i kulture vodi odgovornu upisnu politiku u srednje škole u skladu sa potrebama tržišta rada i sa iskazanim potrebama za nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama, u čijem kreiranju značajnu ulogu imaju lokalne zajednice. Kontinuirano se analiziraju potrebe tržišta rada i realnog sektora, radi usaglašavanja sa upisnom politikom u srednjim stručnim školama na nivou jedinice lokalne samouprave – navode u ovom Ministarstvu.

(Srpskainfo)