Svijet 25.10.2022.

MOSKVA ZVALA UN DA SPRIJEČI UPOTREBU: Šta je i koliko opasna “prljava bomba”

ČITANJE: 6 minuta

Rat u Ukrajini ušao je u 244. dan. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), na zahtjev Kijeva, šalje inspektore u dva ukrajinska nuklearna postrojenja zbog ruskih optužbi o mogućoj upotrebi “prljave bombe”, najavio direktor Agencije Rafael Grosi.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba juče je saopštio da je zvanično pozvao IAEA da pošalje stručnjake u ukrajinska nuklearna postrojenja da bi opovrgli ruske tvrdnje da se Kijev sprema da upotrebi “prljavu bombu”.

Rusija poziva generalnog sekretara UN Antonija Guteresa da učini sve što može kako bi spriječio Ukrajinu da izvede provokaciju upotrebom “prljave bombe”, naveo je ruski stalni predstavnik pri UN Vasilij Nebenzja u pismu u koje je agencija Tas imala uvid.

“Pozivamo generalnog sekretara UN da učini sve što je u njegovoj moći da spriječi da se dogodi ovaj gnusni zločin. Upotrebu ‘prljave bombe’ od strane kijevskog režima smatraćemo aktom nuklearnog terorizma”, upozorio je Nebenzja u pismu.

Naveo je i da prema informacija dobijenim od ruskog Ministarstva odbrane, “ta provokacija može da bude izvedena uz podršku zapadnih zemalja”.

“Usred antiruske propagandne kampanje, želimo da istaknemo da Ruska Federacija nema namjeru, niti namjerava da upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini”, istakao je Nebenzja.

NATO poslao upozorenje Rusiji

Rusija ne smije eskalirati sukob u Ukrajini lažnim tvrdnjama da Kijev planira baciti takozvanu “prljavu bombu”, upozorio je šef NATO-a.

Jens Stoltenberg komentarisao je tvrdnje Moskve da bi Ukrajina mogla rasporediti takvo oružje, što je izazvalo strahove da bi ga Rusija mogla upotrijebiti i okriviti Kijev.

Stoltenberg je rekao da je razgovarao sa šefom Pentagona Lojdom Ostinom i britanskim ministrom odbrane Benom Volasom “o lažnoj tvrdnji Rusije da se Ukrajina sprema upotrijebiti prljavu bombu na vlastitoj teritoriji”. “NATO saveznici odbacuju ovu optužbu. Rusija je ne smije koristiti kao izgovor za eskalaciju. Ostajemo čvrsti u našoj podršci Ukrajini”, napisao je na Tviteru.

Portparolka ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da je Moskva spremna da svim zainteresovanim stranama pruži detaljna pojašnjenja o pripremama Kijeva za provokaciju upotrebom “prljave bombe”.

“Želimo da svima jasno stavimo do znanja da smo spremni da odgovorimo na sva pitanja i da ćemo pružiti potrebne odgovore”, rekla je Zaharova, prenosi Izvestija.

Prema njenim rečima, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska treba da odlože sve svoje planove, da sednu i pregledaju materijale koje je Rusija pominjala u telefonskim pozivima, kao i da analiziraju informacije u javnosti.

“Anglosaksonski duet je stvorio još jedno čudovište koje trenutno gura svijet na najopasniju ivicu”, rekla je Zaharova.

Kazala je da je kontinuirano ukrajinsko granatiranje nuklearne elektrane Zaporožje direktan dokaz njihove “nuklearne ucene”.

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi saopštio je da će na zahtjev Kijeva Agencija poslati inspektore narednih dana na dve nuklearne lokacije u toj zemlji, zbog ruskih optužbi o “prljavoj bombi”, prenosi Gardijan.

Grosi navodi da je IAEA pregledala jednu od tih lokacija prije mjesec dana, kao i da su njihovi nalazi bili u skladu sa deklaracijama o zaštitnim merama Ukrajine.

Prema njegovim riječima, te dvije lokacije redovno posjećuju inspektori Agencije.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu ranije je izjavio da je zabrinut zbog “mogućih provokacija Ukrajine upotrebom ‘prljave bombe'”, koja je napravljena od od konvencionalnih eksplozivnih sredstava, ali je njihovo jezgro obavijeno radioaktivnim materijalom.

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov saopštio je i da ta zemlja namerava da pokrene u UN pitanje o tome da Kijev priprema “prljavu bombu”, prenose agencije.

Šta je “prljava bomba” i koliko je opasna

OD “prljavih bombi” dugo se strahuje kao od potencijalnog oružja terorista jer je glavni efekt takvih bombi sijanje panike izbacivanjem radioaktivne prašine i dima u atmosferu.

Kremlj tvrdi da se Ukrajina sprema detonirati prljavu bombu kako bi za to okrivila Rusiju i dovela do eskalacije rata koji je ušao u deveti mjesec. Zapadne zemlje odbacile su tu tvrdnju kao “očigledno lažnu”.

Iako nikada nije zabilježen nijedan napad prljavom bombom, dva neuspjela pokušaja detoniranja takve naprave zabilježena su u južnoj ruskoj pokrajini Čečeniji prije više od dvije decenije.

Kako radi prljava bomba?

Tehnički poznate kao uređaji za radiološko raspršivanje, prljave bombe su relativno primitivno, neprecizno oružje. Mnogo ih je lakše i jeftinije izgraditi od nuklearnog oružja, a takođe su daleko manje opasne, piše Guardian.

Prljave bombe koriste konvencionalne eksplozive, kao što je dinamit, postavljene uz radioaktivni materijal, koji se zatim odbacuje prema van snagom eksplozije. Količina raspršenog radioaktivnog materijala, iako opasna, nije nužno smrtonosna.

Materijal korišten u bombi može biti dobijen iz radioaktivnih izvora koji se koriste u medicini i industriji ili iz istraživačkih objekata.

“Prljavu bombu je stvarno lako napraviti”, kaže Scott Roecker, potpredsjednik za bezbjednosni program nuklearnih materijala u Inicijativi za nuklearnu prijetnju, neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u Vašington. “To je gruba naprava”, dodaje.

Broj žrtava i razmjeri štete od prljave bombe zavise od mnogih varijabli.

Ključni faktor je količina i vrsta konvencionalnih eksploziva koji se koriste, koji određuju jačinu eksplozije.

Količina i vrsta otpuštenih radioaktivnih materijala su drugi čimbenici, kao i vremenski uslovi – posebno vjetar – u vrijeme eksplozije. Potencijalno veliko područje moglo bi biti kontaminirano.

Većina prljavih bombi ne bi ispustila dovoljno radijacije da izazove smrt ili čak tešku bolest.

Niski nivoi izloženosti zračenju obično ne uzrokuju nikakve simptome. Ljudi možda ne znaju jesu li bili izloženi jer se zračenje ne može vidjeti, pomirisati ili okusiti.

Njegov glavni učinak je psihološki, zbog čega se takvi uređaji često nazivaju “oružjem za masovni poremećaj”.

Prljave bombe nisu toliko za upotrebu na bojnom polju koliko u urbanijim područjima, pojašnjava Roecker, piše Index.

“One su više psihološko oružje. Kada pokušavate preplašiti ljude, zastrašiti ljude, upotrijebili biste ovakvo oružje”, rekao je.

Radioaktivna prašina i dim mogu se daleko proširiti i opasni su ako se udišu u blizini mjesta eksplozije. Radioaktivni bi se oblak vjerovatno proširio na nekoliko ulica, kaže Roecker. Ali kako se radioaktivni materijal širi atmosferom, postaje manje koncentriran i stoga manje štetan.

Ključni faktori izloženosti zračenju vrsta zračenja, koliko dugo mu je neko izložen i da li je zračenje apsorbovano kroz kožu, udahnuto ili konzumirano oralno.

Za detekciju zračenja potrebna je posebna oprema. Kontaminirani domovi, poslovni prostori i javne usluge mogu biti izolovani mjesecima i zahtijevati skupu operaciju čišćenja.

(N.M.)