Može li NATO uticati na zakonodavstvo u BiH?
foto: Miloš Dragičević
O uticaju NATO na domaće zakonodavstvo, kao i određenim administrativno-institucionalnim izmjenama i prilagođavanju domaćeg zakonodavstva NATO standardima razgovarano je u šestoj emisiji “BiH nije u NATO, ali je NATO u BiH”.
Emisiju realizuje portal Banjaluka.net u saradnji s Ambasadom SAD u BiH, a o ovoj temi razgovarali su Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH, i Ivan Kraljević, advokat iz Mostara.
Na početku gosti su se osvrnuli na nedavnu izjavu predsjednika Repubike Srpske Milorada Dodika u kojoj je poručio da Srpska ne želi da uđe u NATO savez i da će obustaviti sve aktivnosti saradnje s tom alijansom.
Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kazao je da je to većinski stav srpskog naroda i da je u skladu s tim sasvim prirodno da ga je iznio predsjednik Republike Srpske.
“Postoji istorija odnosa i stavova institucija Srpske po pitanju saradnje i odnosa prema NATO, a određeni problemi su konstatovani u odlukama Narodne skupštine Republike Srpske. Republika Srpska ima svoju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast i osigurani teritorijalni integritet u okviru BiH i važno je da imamo potpuno pravo da u okviru svog zakonodavnog i izvršnog organa donosimo odluke o stavu vezano za učešće u NATO. Srpska ne može zaboraviti sve to što je počinjeno 1995. i 1999. godine od strane NATO-a i takvu odluku treba da donose građani kroz referendum, ali znamo da je stav građana da se ne ide prema NATO putu”, kazao je Kojić.
Dodaje da se BiH u slučaju članstva definitivno mora odreći određenog suvereniteta u smislu nadležnosti.
“Nisu zarasle rane iz 1995. godine, kao jedan od osnovnih motiva i razloga zbog čega Republika Srpska od početka ima stav da nije za članstvo u NATO. NATO savez se najčešće koristi za sprovođenje interesa velikih sila, što najbolje možemo vidjeti iz primjera Ukrajine”, istakao je Kojić.
Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, naglasio je da je NATO donio mir u BiH, te da je zahvaljujući svojih 60.000 vojnika i u tom najsenzibilnijem trenutku, nakon završetka rata, obezbijedio da ne bude novih sukoba, što je često na globalnom nivou.
Dodaje da se mora poštovati i ne smije ignorisati stav Republike Srpske, ali isto tako da se ne smije zapostaviti volja 70 odsto građana BiH.
“Tu moramo naći kompromis ili političare koji su spremni za dogovore. Ulaskom u NATO ulazite u jedan sistem koji vam garantuje da će vaše granice biti zaštićene. U isto vrijeme, s obzirom na to da se radi o volji većine građana, NATO istovremeno radi na izgradnji institucija, demokratizaciji, ljudskim pravima, pomoći u slučaju nesreća, naučnoj sferi i daje mnogo mogućnosti”, kazao je Hadžović.
Hadžović je naglasio da je NATO najbolji način za otklanjanje sigurnosne dileme u BiH, te da je BiH mnogo bliže NATO integracijama, nego EU.
Međutim, podsjeća da sa visokim predstavnikom BiH ne može u NATO.
“Morate dati jedan dio suvereniteta ako postajete dio kolektiva. Određene zakone morate prilagoditi i imati funkcionalnu državu koja može odlučivati i doprinositi NATO-u. Nisu to veliki zahvati u naše zakonodavsto. Imamo već moderan Zakon o odbrani i ostale zakone koji mogu to servisirati, posebno u ovoj fazi, dok su u drugoj fazi punopravnog članstva potrebni još neki zahvati na Ustav i pojedino zakonodavstvo. Pristupanje NATO je znatno šire od samo tog vojnog dijela. I politički dio je prisutan i zahtijeva određene reforme kako bismo najbolje mogli odgovoriti na krizne situacije. Dobro je što u svakom trenutku možete računati da ćete vi nekome pomoći, ali isto tako i očekivati pomoć. Vjerujem da će biti pameti. Jednostrani prekid mislim da nas sve vodi u neizvjesnost i vratiće nas mnogo koraka unazad, što ne ide nikome u korist”, kazao je Hadžović.
Da članstvom u NATO neće doći do značajnijih promjena u domenu zakonodavstva BiH, smatra Ivan Kraljević, advokat iz Mostara.
Kraljević ističe da su do sada uglavnom odlučivali u ime BiH, ali da bi članstvom u NATO BiH postala dio saveza i učestvovala bi u odlučivanju.
“Prednosti NATO-a su prije svega očuvanje mira i sigurnosti, integriteta i cjelovitosti BiH, kao jedne sigurne države. Takođe, tu vidim šansu za investicije, to je potreba svake države. Neće niko uložiti u bilo kakavu državu ukoliko se radi o nesigurnoj državi u kojoj se dešavaju sukobi, ratovi… Poboljšanje vidim ne samo u vojnom smislu, nego i u domenu obrazovanja, politike BiH”, poručio je Kraljević.
Kraljević smatra da BiH treba težiti evropskim vrijednostima i samim tim biti članica NATO saveza.
“Pokazalo se da je dosta reformi za NATO kompatibilno i što se tiče EU, što može biti prednost. Dejtonskim mirovnim sporazumom smo se obavezali da će BiH biti članica svake evropske i svjetske važne organzacije, pa i NATO kao najveće vojno-političke organizacije. Ulaskom u NATO BiH bi dobila sigurnost, očuvanje stabilnosti i mira, tako da sam za članstvo u NATO savezu”, kazao je Kraljević.
Kraljević zaključuje da BiH ne treba da bude prisiljena na donošenje bilo kakvih odluka, osima ako nisu donesene konsenzusom. Ipak, on smatra da se razgovorom može doći do modela koji odgovara svima.
