Može li se desiti da Ustavni sud BiH stavi van snage Šmitove izmjene Izbornog zakona?
Može li se desiti da Ustavni sud BiH van snage stavi odluku kojom je Šmit izmijenio Izborni zakon BiH i neke članove Ustava Federacije BiH i šta bi to značilo za funkcionisanje ovog entiteta?
Još je nepoznato kako će se završiti saga koju je proizvela odluka Kristijana Šmita da na dan Opštih izbora u BiH izmijeni Izborni zakon BiH i dijelom Ustav Federacije BiH, piše portal Una.
Nakon silnih izjava, protesta, zadnju riječ imaće, ipak, Ustavni sud BiH, jer su Željko Komšić, član Predsjedništva BiH i Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović podnijeli apelaciju ovoj pravosudnoj instituciji.
Komšić je od Ustavnog suda BiH tražio da obori Šmitovu odluku, a Džaferović za ocjenu ustavnosti pomenute odluke.
Može li se desiti da Ustavni sud BiH poništi odluku Kristijana Šmita, šta bi to značilo za funkcionisanje Federacije BiH i formiranje vlasti, i koliko je do sada i ako je Ustavni sud BiH poništio odluka Visokog predstavnika UNA je pitala profesore ustavnog prava i politologe.
Najgore je ako se Ustavni sud BiH proglasi ne nadležnim
Šukrija Bakšić, profesor ustavnog prava za UNA portal ističe da je moguće da Ustavni sud BiH uzme u razmatranje ova dva zahtjeva, obzirom na to da je Ustavni sud BiH nadležan za ocjenu ustavnosti entitetskih ustava i zakona.
– I to se ne odnosi samo na zakone koji su donešeni u redovnoj parlamentarnoj proceduri, već i za zakone koje donese visoki predstavnik, pošto oni imaju istu pravnu snagu i k tome oni podliježu istome pravnom režimu. Nadam se da se Ustavni sud BiH neće proglasiti ne nadležnim, već da će uzeti u razmatranje uložene zahtjeve, ne ulazeći u prejudiciranje kakva će biti odluka Ustavnog suda. To možemo komentirati, nakon što Ustavni sud BiH završi svoj posao – ističe profesor Bakšić.
Ističe kako je Ustavni sud BiH i ranije obarao odluke Visokog predstavnika, te da mu se čini da je to bilo nekad 2000-te godine o graničnoj službi koji je donesen od strane Visokog predstavnika.
– Ono što je sada najvažnije je to da ima osnova da Ustavni sud BiH uložene zahtjeve razmatra. Najgore bi bilo da se Ustavni sud BiH proglasi ne nadležnim, jer bi smo onda došli u jednu pat poziciju i bojim se da bi se stvar dodatno iskomplicirala, posebno u pogledu konstituisanja vlasti – kazao je profesor Bakšić.
Blagojević: “Sudeći po dosadašnjoj sudskoj praksi Ustavnog suda BiH, neće se proglasiti nenadležnim”
Milan Blagojević, profesor ustavnog prava za UNA portal kaže da, sudeći po dosadašnjoj sudskoj praksi Ustavnog suda BiH, iskazanoj u šest slučajeva, pet slučajeva, u periodu 2000-ta, 2001. godina i jedan slučaj 14. jula ove godine, misli da se Ustavni sud BiH neće proglasiti ne nadležnim i da će podržati odluku Visokog predstavnika , jer u svim ovim slučajevima, Ustavni sud BiH je uvijek odlučivao u korist onoga što je nametao Visoki predstavnik.
– To se neće desiti ni po jednom od ovih zahtjeva, ni po Komšićevom, ni po Džaferovićevom. To je moje mišljenje zasnovano na onome što je bilo u prethodnih šest slučajeva – kaže profesor Blagojević.
Ističe da ni jednom od tih šest slučajeva Ustavni sud BiH se nije proglašavao nenadležnim, a radilo se o odlukama koje su nametali tadašnji visoki predstavnici.
– I prilikom svake odluke Ustavni sud BiH da Visoki predstavnik ima, navodno, pravo da supsituiše domaće institucije, odnosno Parlament. Svako od nas može da iznosi tvrdnju, a ta tvrdnja treba da ima pokriće, Ustavni sud treba da kaže gdje to piše u Ustavu BiH. To nema nigdje, to nećete naći nigdje da je dato nekome izvan BiH da nameće nešto BiH, jer je to suvereno pravo ovdašnjih institucija. BiH je suverena država, ljudi moji, BiH je članica UN-a i Povelja UN jasno propisuje da niko nema pravo da suverenoj državi članici UN-a nameće bilo šta – kaže profesor Blagojević.
Ističe da ono što je uradio Kristijan Šmit nezapamćeno kršenje i unutrašnjeg prava države članice UN-a i međunarodnog prava.
– To je nezabilježeno – tvrdi profesor Blagojević.
Ako bi se desilo da Ustavni sud BiH van snage stavi Odluku Visokog predstavnika, to bi destabilizovalo ulogu OHR-a i Visokog predstavnika u BiH
Berina Beširović, viša asistentica na Odsjeku za politologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i autorica knjige “Uloga institucije Visokog predstavnika u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma (1995-2006)”, za UNA portal komentariše da se ne smije zaboraviti da je Visoki predstavnik konačni tumač Dejtonskog sporazuma a samim tim i Ustava kao njegovog sastavnog dijela.
– To mu daje autoritet da donosi odluke o kojima je ovdje riječ. Visoki predstavnik ima za cilj da se pitanja funkcionalnosti i demokratske reforme donose na Parlamentu BiH, entitetskoj razini i provedbom ranijih presuda poput: Sejdić-Finci, Ilijas Pilav, Azra Zornić i slično. Smidth nije prvi Visoki predstavnik koji je svojom odlukom donio amandmane na Ustav države/ili entiteta. Između 2002. i 2004. godine čak 69 takvih amandmana na Ustav FBiH donjeli su W. Petritsch i P. Ashdown. Ključni zadatak Ustavnog suda jeste osiguranje pravnog poretka i zaštita Ustava to stoji, međutim donošenje amandama nije kršenje Ustava ukoliko ti amandmani nisu u koliziji sa suštinom i sadržajem Ustava ili u koliziji sa ljudskim pravima i Bečkom konvencijom o ljudskih pravima koja je i sama iznad Ustava – ističe Beširović.
Dodaje da, ukoliko bi se desilo da Ustavni sud BiH van snage stavi Odluku Visokog predstavnika, u velikoj mjeri bi se destabilizovala uloga OHR i Visokog predstavnika u BiH.
– Ako u nedostatku konsenzusa (koji je u našem kontekstu i političkoj klimi nažalost i dalje neizbježan i očekivan) nemamo alternativu koju trenutno vidimo samo u Visokom predstavniku, onda je pod velikim pitanjem naša budućnost kao funkcionalne države. Ne govorim trenutno o vrsti odluke visokog predstavnika, već o potencijalnom nepriznavanju visokog predstavnika. Koliko znam to do sada nije bilo u praksi. Još od 2000. godine Ustavni sud je bio u situaciji da preispituje odluke ,visokog predstavnika ali se sam proglasio kao ne nadlažen za to pitanje. (Prisjetimo se samo slučaja smjene Dragana Kalinića sa vlasti u Republici Srpskoj) Mislim da Sudovi BiH visokog predstavnika vide kao partnera u kontekstu zakonodavstva ali svakako mislim da bi stručnjak iz polja Ustavnog prava to bolje objasnio jer sam ja politolog – objašnjava Beširovićeva.
(A. S.)
Oznake: Ustavni sud BiH
Cvijanović: Od Trivićeve ni ne očekujem da razumije bilo šta od onog što se dešava
