Muzej RS konzervacijom i restauracijom čuva predmete kulturne baštine

Prije 90 godina, baš početkom oktobra, Banjaluka je postala sjedište Vrbaske banovine, jedne od devet banovina Kraljevine Jugoslavije osnovanih u isto vrijeme.

Banovina je dobila ime po rijeci Vrbas, a njen prvi ban bio je Svetislav  Tisa Milosavljević u periodu od nastanka 1929. do 1934. godine. Tisu je na mjestu bana zamijenio Dragoslav Đorđević u periodu od 1934. do 1935, zatim je banovao Bogoljub Kujundžić od 1935. do 1937, a kao četvrti od sedam banova ostao je zapamćen Todor Lazarević.

Četvrti ban Vrbaske banovine ostavio je značajan trag u političkom životu Banjaluke, Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije. Prije stupanja na ovu poziciju bio je komesar Oblasne samouprave Vrbaske, u tri saziva narodni poslanik, a rame uz rame sa banom tih davnih vremena banjalučke balove posjećivala je i njegova supruga Nada.

Haljina koju je nosila na jednom od balova, predstavljena na izložbi 2010. godine u Banjaluci, prošla je proces restauracije i konzervacije u Muzeju Republike Srpske (Muzej RS). Kako kazuje Nadina unuka i kćerka banjalučkog intelektualca Predraga  Guge Lazarevića, Nadežda LazarevićKovačević, to je prva haljina koju je banica nosila nakon što je postala majka.

“Moja baka je haljinu blas roze boje nosila na jednom od balova, i to neposredno nakon što je rodila mog oca. Tačno vrijeme nastanka haljine nije sa sigurnošću utvrđeno, ali pretpostavlja se da je to bio početak tridesetih godina, jer je moj otac rođen 28. maja 1929. godine”, pojašnjava Lazarević Kovačevićeva.

Blas roze haljina oživljava zlatno doba banjalučkih balova

Uspomene na privatni život bana i banice Banjalučani i putnici namjernici u ovaj grad mogli su vidjeti oživljene na pomenutoj izložbi 2010. godine, koja je nosila naziv “Ban i Banjaluka  ambijentalni i građanski identitet” i bila postavljena u Muzeju RS povodom obilježavanja 80 godina postojanja ove najstarije kulturne institucije u Srpskoj, te kroz izložbu “U posjeti banu  dr Todor Lazarević, ban Vrbaske banovine” iz 2017. godine, postavljenu u Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci.

U okviru druge izložbe posjetioci su imali priliku da vide namještaj, svečanu odjeću, porodične fotografije, telefon, pisaću mašinu, kozmetički set i brojne zanimljivosti iz zlatnog doba banjalučkih balova, kada je ban Lazarević bio na vrhuncu karijere.  Izložene su bile i prefinjene haljine koje je banica Lazarević nosila na balovima, kao i njene rukavice i nakit.

A haljinu koju je banica nosila na prvom balu nakon što je postala majka od izuzetne je emotivne i istorijske vrijednosti za porodicu Lazarević, koja ju je nakon izložbe 2010. godine poklonila Muzeju RS. U ovoj instituciji kulture ekipi “Nezavisnih” master Dragana Radoja, viši konzervator za tekstil Muzeja RS, pojasnila je kako je konzervacijom i restauracijom haljina i do danas zadržala izgled kakav je imala davnih godina kada ju je banica Lazarević nosila na balovima.

Konzervacija i restauracija su djelatnosti posvećene očuvanju kulturne baštine, a konzervator primjenjuje jednostavne etičke odrednice kao što su načelo minimalne intervencije, korištenje metoda i materijala usmjerenih ka reverzibilnosti, kako bi smanjili mogućnost problema kod budućeg tretmana, istraživanja i korištenja, te temeljito dokumentovanje svih preduzetih postupaka.

“Konzervacija i restauracija služe za očuvanje fizičkog dela predmeta, mi ga spasavamo u fizičkom smislu, odnosno produžavamo mu vek. Svaki novi predmet koji stigne u Muzej mora da prođe tretman dezinfekcije i dezinsekcije, manuelne konzervacije, te se predmet na odgovarajući način odlaže na dalje čuvanje”, navodi Radoja.

Haljina koju je banica Nada Lazarević nosila prošla je proces restauracije i konzervacije u Muzeju Republike Srpske

Kada je kao poklon porodice Lazarević haljina banice Nade prispjela u Muzej, bila je veoma oštećena.

“Postava haljine je bila oštećena u procentima 25 odsto, zatim je postava manuelno konzervirana svilenim krepelinom, delovi haljine su fiksirani i ona je odložena na dalje čuvanje”, slikovito objašnjava Radoja proces restauracije kroz koji je haljina prošla da bi i danas bila dio kulturne baštine koja se čuva u Muzeju.

Radoja kaže da su tretmani konzervacije veoma skupi, kao i da materijal nabavljaju u inostranstvu, te Srbiji i Hrvatskoj, a sve u zavisnosti od predmeta na kojem se radi.

“Trenutno radim na anterijama koje su u planu za ovu godinu, imamo još jednu haljinu koja je iz Odeljenja istorije umetnosti, takođe poklon porodice Lazarević i još jedna od haljina koje je banica nosila na balovima. Ona na sebi ima cirkone i trenutno nemamo alat za njenu restauraciju”, navodi konzervator Muzeja RS.

Radoja pojašnjava da se predmeti koji prođu proces restauracije i konverzacije, a koji su u dobrom stanju izlažu, ali ako njihovo stanje nije zadovoljavajuće onda se rade replike, jer se originalan predmet ne može ugroziti samo da bi bio izložen.

A “život” blas roze haljine banice Lazarević se ne nastavlja samo u Muzeju RS. Naime, ona će zlatno doba banjalučkih balova oživjeti i u televizijskom dokumentarnoigranom serijalu “Ko lepi san”, koji priča o vremenu kada je Banjaluka doživjela procvat i velikom brzinom od varošice prerasla u lijep srednjoevropski grad, a koji nastaje prema istoimenoj knjizi autorke Nadežde LazarevićKovačević, unuke banice Nade Lazarević.

(Nezavisne)

ŠERANIĆ: Utvrditi ko zaista traži posao, a ko je na birou zbog osiguranja

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da se suština inicijative poslovne zajednice u Srpskoj o izmjeni Zakona o zdravstvenom osiguranju da se utvrdi ko putem biroa zaista traži posao, a ko je prijavljen samo zbog ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje.

DODIK: Ne smijemo dozvoliti da granica na Drini bude i NATO granica

Srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, prisustvovao je danas vojnoj vježbi “Sloboda 2019” u Srbiji, nakon čega će razgovarati sa premijerom Ruske Federacije, Dmitrijem Medvedevim. Nakon vojne vježbe Dodik poručuje da je prikazana organizovanost, opremljenost i odlučnost Vojske Srbije, što prije samo 10 godina nije bilo moguće. “Po ovom prikazu se vidi da je vojska

KOMENTAR: PDP-ova politika jeftinih fraza

Zamislite samo koliko je SDS postao nebitna, marginalana politička opcija kada je PDP Mladena Ivanića, sa svojih šest ili sedam odsto podrške, suvereno stao na čelo opozicionog bloka u Republici Srpskoj.