Magazin 17.06.2016.

Muzej savremene umjetnosti RS: Imaginarni Ilija Dimić među Banjalučanima

ČITANJE: 3 minute

U prisustvu mnogobrojnih gostiju, umjetnika i publike u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske (MSU RS) u četvrtak veče dr Rajko Kuzmanović, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, svečano je otvorio izložbu “Ilija Dimić – izložba slika i konstrukcija”, autora akademika Dušana Otaševića.

Neposredno prije otvaranja izložbe iznad Banjaluke letio je avion iz kojeg su na tlo padali leci sa natpisima “letenjem protiv letargije”. Zašto je izložba najavljivana na ovakav način obični posjetilac mogao je da otkrije odmah po dolasku u MSU RS.

Lijevo od ulaza preko velikog zida postavljen je bogat životopis Ilije Dimića, gdje, između ostalog, piše: slikar, vajar i vazduhoplovac, bavio se grafičkim oblikovanjem i arhitekturom, kao i filozofijom.

U kontekstu svjetskih dešavanja uvjerljivo je prikazano kako se rodio šest godina nakon što su braća Limijer prikazali prvi film u istoriji i dvije godine prije nego što je izvršen atentat na kralja Aleksandra i kraljicu Dragu. Rodio se u Beogradu, a poginuo herojski, kao pilot u španskom građanskom ratu. Posjetilac može da pročita i to da je radio pretežno u konstruktivističkom stilu, te da je kao majstor avangarde prijevremeno primjenjivao pop-art, a u prilogu tu su aerokonstrukcije, spomenici od različitih materijala, lebdeći gradovi.

Može da se pogleda i soba Ilije Dimića sa stvarima iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka, zatim tu su i rukopisi, pisma, a uz svaki eksponat precizno je navedena godina 1930, 1935, itd. Ko nije do sada čuo za ovog umjetnika i pilota impresivne biografije, čija je crno-bijela slika u odijelu i sa kapom trenutno izložena u MSU RS, ne mora da se crveni od sramote. To su već radili istoričari umjetnosti davne 1990. u beogradskoj galeriji “Sebastijan”, gdje je prvi put postavljena izložba o Iliji Dimiću.

Dimića su tada, po riječima profesora Ješe Denegrija, već proglašavali otkrovenjem srpske i jugoslovenske avangarde, a u to vrijeme, za razliku od danas, nije bilo poznato da su lik Ilije Dimića zapravo izmislili istaknuti scenarista Branko Vučićević i likovni umjetnik Dušan Otašević. No, čak i danas “idealni” i imaginarni umjetnik Ilija Dimić buni posjetioce izložbe. “Letim i sanjam da sam čovjek, koji leti i sanja da je leptir”, kaže misao jednog kineskog mislioca koju je Momo Kapor uzeo kao moto svog romana “Konte”. Taj roman, kao i ova izložba, na vrlo uvjerljiv i duhovit način bavi se preispitivanjem originalnosti i kopije umjetničkih djela.

Nasuprot tome kako to biva u životu, čitalac spomenute knjige, odnosno posjetilac izložbe u stvari bude obradovan jer je saznao da je prevaren od strane umjetnika i vidi nešto genijalno u tome što tako uvjerljivi Ilija Dimić nije ni postojao.

Pored Rajka Kuzmanovića i Ješe Denegrija, na otvaranju izložbe prisutnima su se obratili i autor Dušan Otašević, te Sarita Vujković, direktorica MSU RS. Među zainteresovanom publikom bili su i generalni konzul Srbije u Banjaluci Vladimir Nikolić, akademici Milivoje Unković i Radovan Kragulj, slikar Veso Sovilj i mnogi drugi.

(Nezavisne)