Na istoku DR Konga eskalirao rat: M23 i Ruanda žele kontrolu nad rudnim bogatstvima
Predsjednik Demokratske Republike Kongo Félix Tshisekedi odbija mirovne pregovore sve dok Ruanda ne povuče svoje vojnike s istoka njegove zemlje. Pobunjeni Tutsiji iz gerilske grupe M23, uz podršku Ruande, nakon osvajanja milionske Gome zauzimaju sve veći dio istoka zemlje.
Više od 30 godina, od genocida u Ruandi 1994. godine, traje sukob u mineralima bogatom istočnom dijelu DR Konga koji graniči s Ruandom, tumači BBC.
Brojne pobunjeničke grupe bore se s kongoanskom vojskom za kontrolu nad rudama u zemlji sa 102 miliona stanovnika. Istok Konga bogat je zlatom i drugim vrijednim rudama poput bakra, kobalta, koltana, tantala i kositra, koji se koriste u baterijama i elektronskim uređajima.
Pad Gome
Ove sedmice je došlo do najteže eskalacije decenijama starog sukoba u istočnom Kongu, najveće od 2012. godine, navodi agencija Reuters. U dosadašnjim borbama poginulo je više od 100 ljudi i gotovo 1000 ih je ranjeno, prenosi AFP.
Višenedjeljno napredovanje pobunjeničke grupe M23 kulminiralo je osvajanjem Gome, ključnog grada s dva miliona stanovnika između jezera Kivu i granice s Ruandom. Borci M23 i ruandski vojnici su, prema navodima AFP-a, ušli u Gomu u nedjelju, zauzevši aerodrom i druge dijelove tog ključnog trgovačkog središta nadomak rudarskih gradova u kojima se kopaju tražene rude poput zlata, kositra i koltana, koji je ključna komponenta mobilnih telefona i baterija za električna vozila.
U maju je M23 zauzeo rudarski grad Rubayu kako bi monopolizovao unosnu trgovinu koltanom, stoji u UN-ovom izvještaju iz decembra. Pobunjenici svake sedmice šalju u Ruandu 120 tona tog minerala.
Vlada glad
Nakon osvajanja Gome, glavnog grada pokrajine Sjeverni Kivu, M23 je u srijedu bez otpora zauzeo dva okruga u pokrajini Južni Kivu. U Gomi je zatišje, stanovnici su počeli izlaziti iz svojih kuća.
“U Gomi vlada glad. Moramo ići po vodu iz jezera, nemamo lijekove”, rekao je za AFP Kahindo Sifa iz Gome.
Bolnice su pretrpane, nema električne energije, novinari AFP-a izvještavaju o raširenim pljačkama.
Osam zemalja Istočnoafričke zajednice održale su hitni samit te pozvale na trenutni prekid vatre u istočnom Kongu i pregovore Konga s M23. Angola je posredovala u neuspješnom pokušaju pregovora prošli mjesec, prije nego što je M23 pokrenuo ofanzivu. Sad je Angola pozvala čelnike Konga i Ruande na hitni sastanak. Uz posredovanje Angole lani je potpisan sporazum o prekidu vatre, ali borbe su se ubrzo nastavile.
Ove sedmice je SB UN zatražio zaustavljanje ofanzive pobunjenika, ne pominjući Ruandu. Lideri država regije su na video-konferencijskom samitu apelovali na vladu DR Konga da “direktno stupi u kontakt sa svim učesnicima, uključujući M23 i druge oružane grupe”. Na hitnom sastanku u utorak Afrička unija je pozvala M23 da “položi oružje”, takođe bez imenovanja Ruande, što je naljutilo Kongo.
Kongo, UN, SAD i Francuska tvrde da Ruanda ima kontrolu nad M23, ali Ruanda to demantuje.
Uprkos međunarodnom pritisku, kongoanski predsjednik je odbio da razgovara sa svojim ruandskim kolegom Paulom Kagameom.
– Otvoreni smo za nove razgovore nakon što ruandski vojnici napuste teritoriju Konga – istakao je.
Od početka sukoba ruandski predsjednik Kagame više je puta negirao da daje podršku pobunjenicima M23, koji su dobro opremljeni, naoružani i obučeni.
Idu “do Kinšase”
Najnovije borbe pojačale su ionako tešku humanitarnu krizu. Prema podacima UN, nedostaje hrane i vode, a pola miliona ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove od početka godine. UN su krajem 2023. procijenile da je u DR Kongu gotovo sedam miliona izbjeglica i prognanika, od kojih 2,5 miliona samo u pokrajini Sjeverni Kivu.
UN, SAD, Kina i Evropska unija pozvale su Ruandu da povuče svoje snage. Međutim, predstavnik Ruande Vincent Karega rekao je za AFP da će se napredovanje M23 nastaviti. Moguće sve do Kinšase, dodao je. Vlasti Ruande tvrde da je njihov cilj uništiti oružanu grupu FDLR sa sjedištem u DR Kongu: FDLR su stvorili bivše vođe Hutua koji su masakrirali Tutsije u genocidu u Ruandi devedesetih.
U genocidu u Ruandi 1994. ekstremisti iz redova Hutija pobili su oko 800.000 ljudi, većinom Tutsija. Rat je završio tako što je vojska Tutsija pod vodstvom sadašnjeg predsjednika Paula Kagamea preuzela vlast. U strahu od odmazde, procjenjuje se da je milion Hutua tada pobjeglo na sadašnju teritoriju DR Konga. To je potaklo nove napetosti jer se marginalizovana grupa Tutsija na istoku Konga – Banyamulenge – osjećala sve ugroženijom.
Trideset godina nakon rata u Ruandi jedna od grupa Hutua, Demokratske snage za oslobođenje Ruande (FDLR), još uvijek je aktivna u istočnom DR Kongu. Ruanda optužuje kongoanske vlasti da surađuju s FDLR-om, što DR Kongo poriče. Ruanda je dva puta izvršila invaziju na DR Kongo, uz izgovor da želi zaustaviti Hutue u organizovanju prekograničnih napada.
Kagame je nedavno izrazio nezadovoljstvo time što je nakon dolaska na vlast Tshisekedija 2019. odbijen njegov prijedlog da Ruanda sarađuje s kongoanskom vojskom protiv FDLR-a, za razliku od zajedničke ofanzive DR Konga i Ugande protiv islamističkih pobunjenika ADF-a, prenosi jutarnji.hr.
