NA KONGRESU KP: Kina dobila novi vojni vrh, sastav uvećava mogućnost napada na Tajvan

Kina je proteklog vikenda objavila novi poredak u Središnjoj vojnoj komisiji (CMC), samo nekoliko dana nakon što je Xi Jinping otvorio 20. Nacionalni kongres Komunističke partije Kine govorom kojim prijeti Tajvanu da će ga staviti pod svoju kontrolu. Dvoranom se prolomio gromoglasni aplauz, a kineski vođa kazao je kako bi se to moglo izvesti na miran način. Ipak, odbio je, ponavljajući dugogodišnji stav Pekinga, isključiti uporabu sile.

Novo vodstvo vojne komisije – vrhovna vlast zadužena za Narodnu oslobodilačku vojsku (PLA) – uključuje brojne časnike prozvane ‘action menima‘ zbog stručnosti u područjima koja bi mogla biti ključna za invaziju na Tajvan. A upravo to bi, zabrinjava mnoge, mogao biti ključni Xijev potez.

Prošle je godine Kina značajno povisila svoje uloge u osvajanje Tajvana, demokratski otok na kojemu živi 24 milijuna ljudi, za kojeg kineska komunistička stranka tvrdi da ima suverenitet nad njegovim teritorijem iako nikad nije bio pod njihovom kontrolom, piše CNN.

Peking je poslao desetke zrakoplova i brodova prema Tajvanu, pa čak ispalio i raketu preko otoka.

Proteklog mjeseca predsjednica Tajvana, Tsai Ing-wen, kazala je kako prostora za pregovore oko suvereniteta njezine zemlje – nema.

Retorika s obje strane potaknula je strahove da bi vojno zauzimanje Tajvana moglo biti iduće na redu.

Ipak, brojni stručnjaci kažu da ne mora biti tako.

Sila svjetske klase

Šesteročlana vojna komisija ne izgleda kao ‘ratno vijeće‘, tvrde analitičari, već tijelo koje je postavljeno kako bi nastavilo s modernizacijom najveće vojske na svijetu, što su za cilj postavili još 2015. Jedan od glavnih ciljeva bio je učiniti PLA borbenom silom svjetske klase – ravnopravnu američkoj vojsci – do 2049.

Xi je utvrdio smjernice ka tom cilju, uključujući stavljanje naglaska na zajedničke operacije kao i sposobnost da svi ogranci PLA funkcioniraju kao jedan u vrijeme sukoba – što bi bilo bitno za bilo kakvu invaziju na Tajvan.

Imenovanje generala He Weidonga, bivšeg zapovjednika Istočnog sektora kineske vojske, kao jednog od dvojice potpredsjednika Središnje vojne komisije – ispod samog Xija u vojnom vodstvu – pokazuje upravo tu predanost zajedničkim operacijama, smatraju analitičari.

Nakon što je 2019. preuzeo Zapovjedništvo istočnog sektora kineske vojske, He je nadgledao integraciju operacija PLA-a preko Tajvanskog tjesnaca.

Ranije ove godine, rezultati tih napora bili su očiti kada je, nedugo nakon što je predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi posjetila Tajvan, PLA pokazala svu silu u zajedničkoj operaciji koja je uključivala pomorske, zračne i raketne jedinice dok je simulirala blokadu otoka.

To je iskustvo bilo je novo za središnje kinesko vojno tijelo.

Rod Lee, direktor istraživanja na Kineskom institutu za svemirske studije pri Sveučilištu zračnih snaga SAD-a, rekao je da bi iskustvo He Weidonga bilo neprocjenjivo u bilo kojoj operaciji koja uključuje Tajvan.

Osim okupljanja vojske, mornarice, zračnih i raketnih snaga, on će naučiti kako provesti nacionalni plan mobilizacije i integrirati pomoćne jedinice poput Narodne naoružane policije, rekao je Lee.

“Sa svim reformama koje je Xi Jinping nametnuo PLA-u He Weidong se prvi mora nositi u operativnom smislu”, dodao je Lee.

Osim iskustva u zajedničkom upravljanju He posjeduje još jedan ključni atribut koji se traži u vrhunskom vodstvu PLA-a – iskustvo na terenu u neprijateljskim situacijama.

Naime, 2017. je vodio vojne snage Zapadnog sektora kineske vojske tijekom pograničnih sukoba s Indijom u regiji Doklam.

Carl Schuster, bivši direktor operacija u Zajedničkom obavještajnom centru američkog Pacifičkog zapovjedništva, rekao je da je He jedan od Xijevih “actiona mana” u vojnoj komisiji. Drugi “action man” je njegov kolega potpredsjednik, general Zhang Youxia.

Nabava ‘inteligentne opreme‘

Zhanga, čiji je otac služio uz Xijevog oca u kineskom građanskom ratu, mnogi vide kao lojalnog saveznika kineskog vođe. Zhang je bio i u prethodnom vojnom povjerenstvu te je unaprijeđen unatoč tome što je prešao neslužbenu dob za umirovljenje od 68 godina.

On posjeduje “dva važna aspekta koja Xi cijeni: lojalnost i ratno iskustvo, budući da je bio veteran kinesko-vijetnamskog rata 1979.”, ističe Meia Nouwens, viša suradnica za Kinu na Međunarodnom institutu za strateške studije.

Joel Wuthnow, viši znanstveni suradnik u Centru za proučavanje kineskih vojnih poslova na američkom Sveučilištu za nacionalnu obranu, rekao je da Zhang nosi još jedno ključno iskustvo: on je bivši direktor odjela za opremu Komisije, koji nadzire PLA-ovu nabavu napredne tehnologije i hardvera.

“Ovo je jasan prioritet za Xija. Izvješće o radu stranačkog kongresa usredotočeno je na potrebu povećanja udjela ‘inteligentne‘ opreme – kategorije koja uključuje stvari poput bespilotnih sustava, umjetne inteligencije i hipersoničnih projektila,” rekao je Wuthnow.

Ali čak i s tim “ljudima za akciju” i naprednim stručnjacima za nabavu oružja koji sjede odmah do Xija u komisiji, analitičari ne očekuju borbu preko Tajvanskog tjesnaca u skorije vrijeme.

Previše je posla Xi ima s vojnom modernizacijom da bi izgledi za uspjeh bili dobri, tvrde.

“PL je itekako svjestan svojih operativnih nedostataka i zna da još ne posjeduje sposobnost pokretanja oružane invazije na Tajvan u bliskom ili srednjem roku”, rekao je Char, singapurski istraživač, djelomično ukazujući na nedostatak opreme i obučenog osoblja.

“Vjerojatno još uvijek ima dovoljno prostora u umu Komisije – prostora za disanje – gdje mogu raditi na mirnoj opciji ponovnog ujedinjenja”, zaključuje Lee, direktor istraživanja američkog sveučilišta Air Air, prenosi jutarnji.hr.

(SB)