Na otvaranje ovog pisma čekalo se 88 godina: Riječi čuvenog predsjednika danas aktuelnije nego ikada
Danas se konačno desilo ono što su Česi, ali i ostatak svijeta, čekali 88 godina – otvoreno je posljednje pismo prvog predsjednika Čehoslovačke, Tomaša Garigua Masarika, koje je napisao dok mu se približavala smrt.
“Ako su ljudi neobrazovani i glupi, ne može se puno učiniti”, piše u zapisu riječi Masarika, koji su danas stručnjaci otvorili u zamku u Laniju na Kladensku.
U pismu na pet stranica, koje je Masarik navodno diktirao svom sinu Janu, piše da se približava kraju i daje savjete kako organizovati njegovu sahranu, javljaju České noviny, prenosi Telegraf.
Pismo su novinarima predstavili istoričarka Dagmar Hajkova iz Masarikovog instituta i Arhiva Akademije nauka Češke Republike. Prema njenim riječima, dokument izgleda autentično, ali nije nastao neposredno pre Masarikove smrti 1937. godine, kao što se pretpostavljalo, već najvjerovatnije u ljeto 1934.
“Bolestan sam, ozbiljno bolestan. To je kraj, ali se ne plašim. Nastavićete rad, znate kako, ali morate biti oprezni”, citirala je Hajková iz pisma, koje je gotovo u potpunosti napisano na engleskom jeziku na požutjelim listovima.
“Ljudi vole da budu glupi, ne olakšavajte im i raspravljajte se s njima”, citirala je dalja Masarikove riječi.
Dokument je 19. septembra 2005. godine Nacionalnom arhivu predao sekretar Jana Masarika, Antonin Sum, s uputstvom da se čuva dvije decenije. Otvaranju dokumenta danas je u Laniju prisustvovao predsjednik Češke Petr Pavel.
Rukopis je, prema Hajkovoj, teško čitljiv, napisan na materijalu sa Masarikovim znakovima, a numeraciju listova dodao je Sum.
Hajkova procjenjuje da je pismo nastalo ljeta 1934, kada je Masarik smatrao da umire. Prema njenim riječima, uz ovaj zapis mogli su biti i drugi ljudi, na primjer Masarikova kćerka Alisa ili Edvard Beneš, koji je Masarika 1935. godine naslijedio na mjestu predsjednika.
Pismo, prema Hajkovoj, djelimično liči na političku poruku o tome kako se ponašati prema stanovnicima multinacionalne Čehoslovačke.
Nijemci bi, prema tekstu, trebalo da ostanu u Čehoslovačkoj.
“Dajte im ono što zaslužuju, ali ne više,” parafrazirala je Hajkova Masarikove riječi.
Sveštenika i političara Andreja Hlinku, koji je aktivno radio na jačanju nacionalne svijesti Slovaka, Masarik je u dokumentu označio kao glupaka koji je ušao u sukob s Mađarima.
“Ali zaslužuje oproštaj”, naveo je prvi predsjednik Čehoslovačke.
Masarik je u starosti često prelazio između češkog i engleskog jezika, koji je vjerovatno koristio u razgovoru sa suprugom Šarlotom.
Jedna od čeških riječi koja se pojavljuje u pismu je “funus” (sahrana). “Morate organizovati veliki funus”, citirala je Hajkova iz dokumenta.
“Zašto praviti velike šarade oko toga, jer sam bio glup kao i ostali, ali neka naprave funus”, parafrazirala je dalje.
Napomenula je da je Masarik želio prost grob sa porodicom.
“Ljudi se plaše smrti, ali to nije ništa čega biste se trebali bojati, samo morate kupiti nove haljine”, citirala je Hajkova iz ubrzo prevedenog dokumenta.
Koverta sa sadržajem će se nakon otvaranja vratiti u Nacionalni arhiv, gdje će stručnjaci pismo ponovo provjeriti i zvanično potvrditi njegovu autentičnost. Takođe će se razjasniti kontekst dokumenta, rekao je direktor Nacionalnog arhiva Milan Vojaček.
Rezultati daljih analiza danas objavljenog pisma sa zapisom riječi prvog predsjednika Čehoslovačke mogli bi biti poznati u roku od mjesec dana. Istraživači će pismo proučavati i tokom stručne radionice, a nakon njega bi trebalo da budu objavljeni zaključci, rekao je direktor Vojaček.
“Ne želimo da žurimo, naše restauratore takođe čeka pregled pisma”, objasnio je direktor.
Restauratori će vjerovatno uraditi i hemijsku analizu pisma. Prema riječima direktora, poželjno je da dokument na istorijskoj radionici prouči više nezavisnih istoričara, a tek potom da se rezultati prenesu javnosti.
“Možda imam pretjeranu zabrinutost, možda sam previše vođen trenutnim dešavanjima u medijima, ali bojim se da se rečenice ne vade iz konteksta i ne tumače potpuno pogrešno”, dodao je direktor.
Forma otvaranja pisma u direktnom prenosu, prema njemu, pomogla je da se poveća svijest o radu arhiva i popularizuje istorija, uključujući Masarika.
“Cilj je bio dati kontekst, a Český rozhlas je za nas bio ozbiljan medij koji ga može prenijeti, kako se ne bi očekivala senzacija, već da dostojanstveno podsjetimo na Masarika u svim mogućim kontekstima, i mislim da smo u tome uspjeli”, dodao je Vojaček. Sadržaj pisma, uključujući njegov obim, iznenadio ga je.
Ćerka jednog od posljednjih sekretara Jana Masarika, Alenka Soukup, rekla je portalu Seznam Zprávy da je srećna što je bila prisutna prilikom otvaranja pisma.
“Pismo je bilo kod nas kod kuće. Zajedno s ocem, majkom i Sumom smo znali sadržaj, ali nikada nisam pričala o tome. Nije mi bilo teško da ćutim”, navela je. Njen otac, Lumir Soukup, imao je pismo kod sebe do devedesetih godina.
“Patriotizam je ljubav prema vlastitom narodu, a ne mržnja prema drugima”, podsjetio je predsjednik Češke Petr Pavel riječi prvog predsjednika Čehoslovačke Tomaša Garigua Masarika prije otvaranja koverte sa mogućim Masarikovim posljednjim riječima. Pavel je u programu Český rozhlas Radiožurnál rekao da se Masarik smatra simbolom osnivanja države na demokratskim principima.
Pavel je dodao da ljudi imaju tendenciju da idealizuju istorijske ličnosti i događaje. Masarik je, prema njegovim riječima, bio živa osoba sa manama. Ipak, pokazao je istrajnost u postizanju cilja, a to je bila samostalna Čehoslovačka.
Masarik je, po Pavelu, davao veliki značaj vrijednostima koje se ponekad postavljaju u apstraktnu ravnu, kao što su istina ili patriotizam.
“Možda bi i u kontekstu predstojećih izbora trebalo podsjetiti na jednu od njegovih omiljenih teza, da patriotizam znači ljubav prema vlastitom narodu, a ne mržnju prema drugima, na to bi možda trebalo da podsjetimo”, rekao je Pavel, aludirajući na oktobarske parlamentarne izbore u Češkoj.
Oznake: pismo, Tomaš Garigu Masarik
