NA POMOLU EKOLOŠKA KATASTROFA: Hiljade kubika plutajućeg smeća iz Crne Gore završi u Srpskoj

Prošlo je više od godinu dana otkako je u Višegradu održan trilateralni sastanak na ministarskom nivou, gdje su se predstavnici Crne Gore obavezali da će u što skorijem vremenskom periodu riješiti pitanje nekoliko hiljada kubika otpada, koji svake godine slivom rijeke Tare završi na lančanicima „HE na Drini“ u Republici Srpskoj.

Prvi rezultati, prema tadašnjem dogovoru, trebali su da budu vidljivi već krajem 2019. godine, ali pomaka u rješavanju ovog pitanja, od obećanja sa crnogorske strane, nije bilo.

Uprkos inicijativama vlasti u Republici Srpskoj, nadležni organi u Crnoj Gori po tom pitanju ne preduzimaju ništa, zbog čega se „HE na Drini“ nalazi u teškim finansijskim problemima i dovodi u pitanje svoje dalje poslovanje.

Problem plutajućeg otpada na rijekama, upozoravaju iz Ministarstva za energetiku i rudarstvo Republike Srpske, mogao bi prerasti u veliku ekološku katastrofu, ukoliko to već nije slučaj, ako je suditi po hiljadama kubika otpada koji zadržava lančanik na rijeci Drini kod Višegrada.

„Iz izvještaja ‘HE na Drini“ možemo vidjeti način na koji se zbrinjava plutajuće smeće, koje nije isključivo sa prostora Republike Srpske. Svi troškovi zbrinjavanja padaju na samu hidroelektranu, zbog čega ona ima veliki finansijski problem. Zbog toga očekujemo što skoriju reakciju vlasti u Crnoj Gori, da se u skladu sa dogovorima sa zadnjih sastanaka pristupi u riješavanju ovog značajnog problema“, rekao je za banjaluka.net Milan Baštinac, pomoćnik ministra za energetiku i rudarstvo Republike Srpske.

Rijeka Drina sa svojim pritokama, snagom proticanja vode, odnosi materijal koji se nalazi na obalama, a koji uglavnom čini kamen, pjesak, drvna masa različite krupnoće, razna plastična ambalaža i komunalni otpad.

U Izvještaju „HE Na Drini“ Višegrad, od ukupne mase plutajućeg otpada, prema vizuelnim i praktičnim zapažanjima, 85 odsto čini drvni sortiment, dok je 15 odsto otpad koji generiše stanovništvo.

“Odlučili smo da formiramo komisije koje će ispitati taj dio obale i procijeniti zašto taj drvni sortiment dolazi do rijeke. Dogovorili smo da ljudi iz nacionalnih parkova evidentiraju stabla koja mogu da završe u Tari. U nacionalnim parkovima se ne vrši ni sanitarna sječa, ali moramo naći način da spriječimo da otpad završi ovdje”, izjavio je Pavle Radulović, ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore na sastanku u aprilu prošle godine.

Baštinac dalje dodaje da je problem i dalje aktuelan, te da su napori da se pristupi njegovom rješavanju, uprkos obećanjima iz Crne Gore, izostali.

„Od zadnjeg sastanka, HE na Drini i dalje ima problem sa finansiranjem zbrinjavanja otpada, a reakcija je izostala iz Crne Gore. Ministarstvo želi da se u što manjoj mogućoj mjeri napravi ekološki problem, koji nastaje samim doplivom smeća na branu i u tom kontekstu, s obzirom da vlast u Crnog Gori insistira na ekološkim standardima, u skladu sa tim postupaju i kada je u pitanju problem koji oni uzrokuju“, dodaje Baštinac.

U 2020. godini zabilježen je konstatni priliv plutajućeg otpada na lančaniku Holujac kod Višegrada, ali je nakon angažovanja radnika ‘HE na Drini’ taj isti otpad prikupljen i prevezen na postojeću deponiju opštine Višegrad. U periodu od februara do juna tekuće godine izvučeno je 2.170 m2 otpada, a krajem mjeseca juna kompletan otpad je izvučen i akumulacija je očišćena.

(Nevena Stanojević/Banjaluka.net)