Biznis 23.03.2016.

Naftaši naručili aparate za nezakonito točenje lož-ulja

ČITANJE: 6 minuta
bnzinska pumpa
Vlasnici benzinskih pumpi pronašli su način da nastave sipati lož-ulje u automobile i nakon što u maju u Republici Srpskoj stupe na snagu propisi koji to izričito zabranjuju. Republika Srpska izgubila je samo u prošloj godini 43,6 miliona maraka po osnovu dažbina zato što se lož ulje koristi kao pogonsko gorivo, a ne za grijanje, pokazuje analiza poslovnog portala CAPITAL.ba.

Zakonom o akcizama u BiH na lož-ulje plaća se akciza od 30 feninga po litru, ali se na njega ne plaća putarina za puteve od 0,15 KM i putarina za izgradnju autoputeva od 0,10 KM po litru.

U Srpskoj je u prošloj godini prodato blizu 233 litra lož ulja, od čega je tek mali dio otišao za zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora, dok većina ide u automobile i mašine, s obzirom da je lož-ulje samo po osnovu dažbina jeftinije za 25 feninga od dizela.

Analiza, koju je uradio CAPITAL, na osnovu zvaničnih podataka Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i Zavoda za statistiku RS, pokazala je da je od ukupne potrošnje lož-ulja u RS u prošloj godini u namjene za koje je predviđeno otišlo svega 58,2 miliona litara, dok je čak 174,6 miliona litara potrošeno kao pogonsko gorivo za automobile. Iz toga proizilazi da je RS izgubila više od 43 miliona KM dažbina, koje bi imala da je u automobile, umjesto lož-ulja, točen dizel.

analiza

 

 

SPREMAN NOVI PRAVILNIK, SPREMNI I NAFTAŠI

Pod pritiskom ozbiljnih „igrača“ na tržištu da se unese reda u ovoj oblasti, izmijenjen je Zakon o trgovini, a Vlada RS je donijela Pravilnik o uslovima za obavljanje trgovine na malo uljem za loženje ekstra lakog i lakog specijalnog.

Ovaj Pravilnik na snagu stupa 17. maja, a njime je predviđeno da se lož-ulje može prodavati na benzinskim stanicama, ali iz rezervoara koji nisu fizički povezani sa uređajima iz kojih se sipa gorivo, odnosno sa takozvanim pištoljima.

Pravilnikom je predviđeno i da benzinske stanice moraju imati auto-cisternu u vlasništvu ili u zakupu, koja je vidno obilježena i isključivo služi za dostavljanje ulja za loženje na adresu kupca i koja je opremljena odgovarajućim mjernim uređajima za utvrđivanje istočene količine, kao i uređaje odnosno pumpe za utakanje u auto-cisterne, koje su većeg protoka od 500 litara u minuti, kako bi se onemogućilo točenje u rezervoar automobila.

Međutim, kako saznaje poslovni portal CAPITAL naftaši koji sipaju lož-ulje u automobile su i za to našli rješenje i već naručili 120 modifikovanih aparata koji će omogućiti i točenje iz cisterni u automobile.

BAJIĆ: IZJEDNAČITI NAMETE NA LOŽ-ULJE I DIZEL

Stručnjaci u ovoj oblasti sa kojima smo razgovarali smatraju da bi mnogo bolje rješenje za uređenje stanja u ovoj oblasti bilo da BiH, po uzoru na Srbiju, izjednači opterećenja na lož-ulje i dizel, ali da potrošačima koji dokažu da su lož-ulje iskoristili u propisane namjene vrati dio koji se odnosi na putarinu.

U Srbiji je za samo godinu dana od uvođenja akciza 2013. prodaja lož-ulja smanjenja sa 189 hiljada tona na 59 hiljada tona.

Saznajemo da i vlasti u BiH rade na uvođenju akciza na lož-ulje kako bi pokušale u potpunosti eliminisati zloupotrebu ovog energenta i taj posao trebalo bi da bude završen do kraja godine. Neizvjesno je hoće li u tome uspjeti jer su u pitanju desetine miliona KM koje naftaši se strpaju u džep svake godine.

Direktor banjalučkog „Krajinapetrola“ Milovan Bajić kaže za CAPITAL da je BiH jedna od rijetkih zemalja u kojima se lož-ulje prodaje na pumpama i da postoji apsolutna zloupotreba tog energenta.

„Iako je zakonom zabranjeno sipanje u automobile, lož-ulje se masovno sipa u vozila. Ako uzmemo da su nameti za puteve i autoputeve trenutno 25 feninga po litru dizela, a da je tog nameta lož-ulje oslobođeno i da bi se vjerovatno, da se lož – ulje ne toči u automobile, više sipao dizel, dolazimo do zaključka da je računica vašeg portala vjerovatno tačna“, rekao je Bajić.

On je istakao da su zbog zloupotrebe lož-ulja u gubitku budžet, ali i javna preduzeća „Putevi RS“ i „Autoputevi RS“, kao i vlasnici pumpi koji ne prodaju lož ulje na nezakonit način.

„Mi uvijek znamo kad konkurencija ima lož-ulje, jer nam odmah opadne prodaja dizela“,istakao je Bajić.

Bajić je rekao da će novi Pravilnik poboljšati stanje na tržištu, ali ga neće u potpunosti urediti.

„Sadašnje stanje je besmisleno, jer se kaže da je zabranjena prodaja lož-ulja na pumpama, a inspektori kažu da za to nisu predviđene kazne. Međutim, ono što smo mi i predlagali i što je po mom mišljenju još bolje rješenje od novog Pravilnika je da se izjednače nameti na lož ulje i na dizel, ali da se nađe način da oni koji koriste lož-ulje kao energent dobiju povrat, odnosno da ne plaćaju to što ne treba da plaćaju“, naglasio je Bajić

On je istakao da su oni koji su navikli da krše zakon veoma inovativni i da će vjerovatno naći način da i nakon stupanja na snagu novog Pravilnika sipaju lož-ulje u automobile.

Direktor „Puteva RS“ Duško Gojić je rekao za CAPITAL da bi 43 miliona KM značilo mnogo za „Puteve“ jer taj iznos predstavlja polovinu njihovog budžeta.

„Taj novac bi bio usmjeren za izgradnju puteva i održavanje putne mreže. Ako se jedna marka odliva, a ne 40 miliona, to nije dobro i treba spriječiti svaki nezakonit odliv i sumjeriti tamo gdje i pripada“, rekao je Gojić.

INSPEKCIJA POOŠTRAVA KONTROLE

U Ministarstvu trgovine i turizma RS su za CAPITAL rekli da se razlog donošenja Pravilnika odnosi se na problem prekomjernog trošenja ulja za loženje, koji je naročito bio primjetan u ljetnjem periodu, kada bi promet i potrošnja ulja za loženje, zbog prirode njegove namjene, trebalo da opadaju.

„Iz toga je proizlazilo da se ulje za loženje koristi suprotno njegovoj namjeni. Ministarstvo trgovine i turizma, putem zakonskih rješenja radi na sprečavanju zloupotrebe lož-ulja, u cilju sprečavanja sive ekonomije. U narednom periodu očekuje se i učestalije kontrolisanje privrednih subjekata od strane Republičke uprave za inspekcijske poslove. Na taj način zajedničkim naporima želimo da spriječimo daljnju zloupotrebu lož-ulja“, kazali su u Ministarstvu.

Kazne za zloupotrebu ulja za loženje, koje su propisane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, kreću se 1.000 do 15.000 KM.

(Capital.ba)