Nagorno-Karabah više ne postoji, pobjeda Azerbajdžana i poraz Jermenije

Etnički Jermeni u Nagorno-Karabahu rekli su da raspuštaju državu koju su branili tri decenije, a iz koje je više od polovine stanovništva izbjeglo od prošlosedmične munjevite ofenzive Azerbajdžana. U saopštenju kažu da će njihova samoproglašena država koju nazivaju Republika Artsakh prestati postojati 1. januara, što predstavlja formalnu kapitulaciju pred Azerbajdžanom.

Za Azerbajdžan i njegovog predsjednika Ilhama Alijeva rezultat munjevite ofenzive je trijumfalni povrat suvereniteta nad područjem koje je i dosad bilo međunarodno priznato kao dio Azerbajdžana, ali čije je većinsko jermensko stanovništvo steklo de facto nezavisnost u ratu 90-ih godina.

Za Jermene, to je poraz i nacionalna tragedija. Oko 70.500 ljudi prešlo je u Jermeniju do četvrtka ujutro, objavila je ruska agencija RIA novosti, od ukupno procijenjenih 120.000 stanovnika. “Analize situacije pokazuju da u sljedećim danima više neće biti Jermena u Nagorno-Karabahu”, navodi agencija Interfax jermenskog premijera Nikola Pašinjana.

Azerbajdžan kaže da nikoga ne tjera

Azerbajdžan negira takve optužbe i kaže da ne tjera ljude na odlazak te da će mirno reintegrisati Karabah i garantovati građanska prava etničkim Jermenima. Oni, međutim, ne vjeruju u takvo obećanje, s obzirom na dugu istoriju krvoprolića između dvije strane, uključujući i dva rata nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Već danima Jermeni masovno odlaze planinskom cestom kroz Azerbajdžan koja povezuje Nagorno-Karabah i Jermeniju. Ambasador Azerbajdžana u Londonu Elin Sulejmanov rekao je Reutersu u intervjuu da Baku ne želi masovni egzodus iz Karabaha i da ne podstiče ljude da odu.

Naglasio je da Azerbajdžan još nije imao priliku dokazati svoju iskrenu predanost pružanju sigurnih i boljih životnih uslova za one etničke Jermene koji odluče ostati.

Kremlj je u četvrtak saopšštio da pomno prati humanitarnu situaciju u Karabahu i rekao da ruske mirovne snage u regiji pružaju pomoć stanovnicima. Rečeno je da ruski predsjednik Vladimir Putin ne planira posjetiti Jermeniju.

Zapadne vlade izrazile su zabrinutost zbog humanitarne krize i zatražile pristup međunarodnim promatračima koji bi nadzirali na koji način Baku tretira lokalno stanovništvo. Samantha Power, čelnica Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), rekla je da je čula “vrlo uznemirujući izvještaj o nasilju nad civilima”.

Azerbajdžan je naglasio da joj je Alijev na sastanku u srijedu kazao da će prava etničkih Jermena biti zaštićena zakonom, kao i prava drugih manjina.

“Azerbajdžanski predsjednik naglasio je da tokom protuterorističkih mjera nije stradalo civilno stanovništvo, a gađane su samo ilegalne jermenske oružane formacije i vojni objekti”, stoji u saopštenju.

Kancelarija Alijeva saopštila je u četvrtak da je on bio u posjetu Džabrajilu, gradu na južnom rubu Nagorno-Karabaha koji su jermenske snage uništile 1990-ih, a koji je Azerbajdžan ponovo zauzeo 2020. i sada ga obnavlja.

Rekavši da nije u sukobu s običnim karabaškim Jermenima, Alijev je prošle sedmice njihove vođe opisao kao “zločinačku huntu” koja će biti izvedena pred lice pravde. Bivši šef vlade Karabaha Ruben Vardanjan uhapšen je u srijedu dok je pokušavao preći u Jermeniju.

Azerbajdžanska služba državne sigurnosti saopštila je u četvrtak da ga se tereti za finansiranje terorizma i ilegalni prelazak azerbajdžanske granice prošle godine.