Najopasniji prostor svijeta: Bilo kakav sukob ondje otvorio bi vrata haosa puno goreg od Ukrajine i Gaze

Za sedmicu dana, 13. januara, održaće prvi u nizu brojnih važnih izbora ove godine koji bi mogli presložiti svijet u trenutku kad traje definiranje novog globalnog poretka.

Na birališta izlazi Republika Kina na Tajvanu, država koju većina svijeta smatra dijelom Narodne Republike Kine, u skladu s politikom “jedne Kine”, a nezavisnom je priznaje 13 država, mahom malih među kojim se ističe Sveta Stolica.

Država je to koja u središtu globalnog interesa jer njena kompanija TSMC proizvodi najbolje poluvodiče na svijetu pa bi bilo kakva kriza mogla dovesti u pitanje globalnu opskrbu. Kad su, zbog posljedica pandemije nastala zagušenja u opskrbnim lancima, evropska automobilska industrija je trpjela negativne posljedice zbog manjka tajvanskih čipova.

Najopasniji geostrategijski prostor na svijetu

Predizborno je ozračje kompleksno, u petak je Demokratska Narodna Republika Koreja, sjeverna, spalila je više od 200 topničkih granata u more blizu morske granice s Republikom Korejom, a čelnik ove zatvorene države već dulje vrijeme prijeti ratom. RK na Tajvanu je 1500 kilometara udaljena od Republike Koreje, riječ je o jedinstvenom geostrategijskom prostoru od posebne važnosti za NR Kinu, Japan, Republiku Korqeju, SAD, ali i Rusiju. Ukratko, najopasniji prostor na globalnoj razini pa bi bilo kakav sukob imao katastrofalne posljedice. Da, daleko opasniji od rata u Ukrajini, čak i od mogućeg prelijevanja sukoba iz pojasa Gaze na širu bliskoistočnu regiju.

Peking je pomno pratio kampanju, a Taipei najavio da će nakon izbora objaviti sve oblike uplitanja s kontinenta. Nikkei Asia u četvrtak objavljuje da su nad otočnom zemljom dva dana letjeli kineski baloni. Prije godinu dana takvi su baloni izazvali tenzije u odnosima Pekinga i Vašingtona. NR Kina smatra da su izbori isključivo unutrašnje kinesko pitanje.

Kad je krajem prošlog vijeća počelo kinesko otvaranje, na otoku se, potaknuto britanskom predajom Hong Konga NR Kini, razvilo pozitivno ozračje pa je stranka Kuomintang (KMT), koja je vladala Tajvanom na koji je pobjegla kineska vlada pred komunističkom revolucijom Mao Zedonga veći dio vremena, smatrala da bi opcija “jedna zemlja, dva sistema” mogao biti model ujedinjenja.

Demokratska progresivna stranka (DPP) je oduvijek bila skeptičnija, a sve agresivnije ponašanje Beijinga na pacifičkom prostoru davalo im je za pravo. Dolazak Xi Jinpinga na vlast bila je konačna potvrda da Partija ne želi dva sistema što je potvrđeno potpunim uništenjem samouprave Hong Konga. Analitička kompanija Stratfor u oktobru objavljuje da je od 1996. do 2023. godine udio Tajvanaca koji žele zadržati de facto neovisnost od Kine porastao s 46% na 61%, onih koji traže de iure (tj. ustavnu) nezavisnost porastao s 14% na 26%, a onih koji traže ujedinjenje s Kinom pao s 22% na 7%. KMT je zbog toga korigirao politike čiji je cilj sada, pojednostavljeno, što aktivnija ekonomska saradnja s kontinentom i smanjenje tenzija. DPP je jedno vrijeme bio sklon proglašenju nezavisnosti, ali je, dijelom i zbog konzultacija sa SAD-om, odustao od te politike. Platforma je sačuvati status quo. Njihov predsjednički kandidat Lai Ching-te je rekao: “Izbori su vrlo važni. Odredit će hoće li Tajvan podržati demokratiju i slobodu ili će sklopiti kompromis s autoritarnim snagama i vratiti se na stari put ‘Jedne Kine’”. Lai prema “anketi svih anketa”, koju objavljuje Taiwan News, vodi s 35% glasova uz trend rasta od kraja decembra.

Hou Yu-ih, kandidat KMT-a, je najavio: “Vlada mora pomoći mladima da ostvare snove i ne smije ih odvesti u rat. Mora pomno voditi računa o odnosima [Kine i Tajvana] i spriječiti rat. Istodobno, treba integrirati gospodarstvo i industriju s međunarodnim standardima i donijeti više mogućnosti mladim ljudima.” Laijev rast u anketama je prouzročio Houov pad pa je, prema Taiwan Timesu, bio na 28%.

Kandidat trećeg puta

U igri je i treći lik, Ko Wen-je iz Tajvanske narodne stranke (TPP) koji se predstavlja “trećim putem”, opcijom koja bi nudila alternativu otočnom stanovništvu: napada DPP da ugrožava Tajvan jer je “za rat”, a KMT kritizira zbog “previše poštovanja” prema kontinentu. Jedno se vrijeme smatralo da bi mogao razbiti dosadašnji duopol na vlasti, ali je, protekom vremena, pao na treće mjesto s 24% glasova. Vremena još ima, svaki od kandidata je imao uspona i padova, ali sve je više onih koji se otvoreno klade na pobjedu Laija.

Kako to i biva u zemljama predsjedničkog sistema, parlamentarni izbori padaju u drugi plan, a 13. januara bira se i zakonodavni Yuan. Prema anketama izgledno je da će DPP izgubiti većinu i sa 62 zastupnička mjesta, od ukupno 113, pasti na 46. KMT bi trebao biti veliki dobitnik te povećati broj ruku s 38 na 56, a TPP bi porasla s pet na osam.

Xi je novogodišnjom izjavom “ujedinjenje domovine je povijesno neizbježno” podigao tenzije na Tajvanu i vjerovatno pomogao Laiju. I njemu je bolje imati s druge strane oponenta, tako može opravdavati traženje nacionalnog jedinstva.