Svijet 07.10.2025.

Najveća mobilizacija Nacionalne garde u američkim gradovima u istoriji

ČITANJE: 5 minuta

Više od 2000 pripadnika američke Nacionalne garde u ovom je trenutku raspoređeno u nekoliko američkih gradova, što je najviše u istoriji.

Predsjednik Donald Tramp smatra to načinom borbe protiv “kriminala i nereda”, a opozicija mu zamjera “pretvaranje zemlje u policijsku državu”.

Nacionalna garda je grana američke vojske koja može obavljati državne i savezne funkcije, a uglavnom se koristi u reakcijama na vanredne situacije na nivou pojedine države, ali može biti i federalizovana, odnosno stavljena pod upravu savezne vlasti u Vašingtonu.

Dvostruka linija komandovanja

Nacionalna garda je stoga dio američke vojske s dvostrukom linijom zapovijedanja – odgovorna je primarno guvernerima pojedinih država, ali u posebnim okolnostima i predsjedniku. Njeni pripadnici dio su primarne borbene rezerve američke kopnene vojske i vazdušnih snaga.

Prema posljednjim podacima američkog ministarstva odbrane, Nacionalna garda u rezervi ima nešto više od 430 hiljada pripadnika.

U ukupnoj američkoj istoriji Nacionalna garda se po gradovima razmještala tek nešto više od 150 puta, ali u posljednjih 15 godina više od 20 puta.

Obično se to događa ako se neka američka država suočava sa izvanrednim stanjem koje zahtijeva angažman Nacionalne garde poput prirodnih katastrofa ili teških vremenskih uslova, građanskih nemira, rata ili kada je civilnim vlastima potrebna pomoć pri izborima.

Trampovo raspoređivanje Nacionalne garde

Tramp je u posljednjih nekoliko mjeseci zapovijedio raspoređivanje stotine pripadnika Nacionalne garde u Vašington DC, Memphis, Chicago i Portland, tvrdeći da su ti gradovi, svi pod vlašću demokrata, ogrezli u kriminal i nasilne nerede.

Uz spomenute, oko 1.700 pripadnika Nacionalne garde mobilizovano je u 19 saveznih država za podršku Imigracijskoj i carinskoj službi (ICE) u deportacijama i borbi protiv nezakonitih imigracija. Planira se i proširenje na gradove poput New Yorka, New Orleansa, Baltimorea i Oaklanda.

Pravni temelj i sporovi

Predsjednici SAD-a mogu federalizovati Nacionalnu gardu iz određene države, ali obično je za to potrebno odobrenje njena guvernera. I upravo tu nastaje spor između Trampa i guvernera iz Demokratske stranke koji to ne odobravaju.

Kalifornijski guverner Gavin Newsom uspio je u nedjelju sudskim putem privremeno blokirati Trampovu namjeru da 200 pripadnika Nacionalne garde iz Kalifornije pošalje u Oregon. Isto je pošlo za rukom i guverneru Oregona koji je odlukom suda privremeno zaustavio razmještaj oregonske Nacionalne garde u Portland.

Na više američkih sudova u toku su tužbe i procesi vezano uz Trampove odluke. Tužioci se pozivaju na Posse Comitatus Act iz 1878. godine, federalni zakon koji zabranjuje upotrebu vojske (uključujući Nacionalnu gardu u federalnom statusu) za provođenje domaćih zakona, osim ako Kongres ne to odobri ili ako postoji ustavna iznimka (npr. pobuna).

Rob Bonta, kalifornijski tužilac napisao je u svojoj tužbi kako je “federalizacija garde bez guvernerove saglasnosti zloupotreba predsjedničke moći i krši državna prava. Predsjednik stvara nacionalnu policijsku silu s njim na čelu.”

Trampova administracija u sudskim procesima se ne poziva isključivo na jedan zakon, već koristi kombinaciju odredbi za federalizaciju i raspoređivanje Nacionalne garde i aktivnih vojnika, pritom uglavnom izbjegavajući Akt o pobuni iz 1807. godine koji predsjedniku daje široke ovlasti za raspoređivanje federalnih snaga u slučaju “pobune”, “vanrednog stanja” ili kada državne vlasti ne mogu održati red.

Taj zakon dopušta vojsci učestvovanje u hapšenjima, racijama i suzbijanju nereda. Ali kako je ovaj zakon prilično striktan, Tramp koristi druge kombinacije koje usporavaju sudske procese.

Podrška Trampovim potezima

Analitičari koji mu daju podršku ističu da su raspoređivanja Nacionalne garde donijela brze rezultate, poput pada kriminala u glavnom gradu Vašingtonu i da su nužna zbog “nesposobnosti demokrata da uspostave red u svojim državama”. Oni ovo vide kao ispunjenje Trampovih predizbornih obećanja.

Sean Hannity, konzervativni analitičar i voditelj Fox Newsa kaže da „Tramp čini ono što demokratima nije uspjelo godinama – šalje Nacionalnu gardu u gradove poput Čikaga i Portlanda da zaustavi anarhiju. Ovo nije vojna diktatura – ovo je spas za obične Amerikance koji pate od bandi i imigranata. Podržavam svaki korak!”

Bivši direktor Imigracijske i carinske službe SAD-a Thomas Homan traži da se zakon koji ograničava ovlasti predsjednika hitno promijeni. „Trampova raspoređivanja već su smanjila kriminal za 30 odsto i to nije slučajnost. Moramo federalizovati gardu jer demokratski guverneri blokiraju uvođenje reda. Ovo je zaštita Ustava od domaćih terorista i bezakonja.”

Predsjednik Predstavničkog doma, republikanac Mike Johnson takođe nema dileme oko Nacionalne garde.

„Trampov plan da se gradovi poput Baltimorea i San Francisca koriste kao prostori za trening vojske je genijalan, poboljšava spremnost snaga i rješava kriminal. To je plan koji demokratima nije pao na pamet. Ovo je ustavno i nužno za nacionalnu sigurnost.”

Kritike i podjele u društvu

Kritičari uglavnom ističu da predsjednikovo ponašanje predstavlja autoritarizam, kršenje zakona i prijetnju demokratiji.

Trampa optužuju da je politički motivisan, da su mu na meti ‘demokratski gradovi’ i da normalizuje vojsku na ulicama, što krši tradiciju “vojska za vanjske prijetnje, ne za domaće”.

Vođa demokrata u Zastupničkom domu Hakeem Jeffries tvrdi da vladajuća administracija polako uvodi vojnu okupaciju.

„Nijedan Amerikanac ne bi se smio smatrati ‘unutrašnjim neprijateljem’ ili metom za američku vojsku. Amerikanci su odbili okupaciju američkih gradova i s tim treba prestati”, rekao je.

JB Pritzker, demokratski guverner Illinoisa poziva na otpor svih građana ovakvim odlukama.

„Tramp se ponaša poput Vladimira Putina i pitam se za njegovo mentalno zdravlje. Ovo nije borba protiv kriminala, već invazija na američke gradove”, kazao je.

Ankete pokazuju da je američka javnost jako podijeljena oko raspoređivanja Nacionalne garde i vojnika u gradove za borbu protiv kriminala.

Protivnici i podržavaoci su na oko 45 odsto i postoji velika podjela po strankama: Republikanci uglavnom podržavaju (oko 70–80%), dok se Demokrati snažno protive (80–90%).