Otkrivamo: Ko su najveći banjalučki ktitori

Milorad Janjetović, Pantelija Damjanović, Ljubo Ćubić, Mladen Milanović Kaja, Drago Malinović…, spadaju, bez sumnje, u najbogatije ljude u Srpskoj, ali, isto tako malo je poznato da ih, osim toga, povezuje još nešto – jedni su od najvećih ktitora.

Naslovna fotografija: Ikona u crkvi, koju je sagradio vlasnik “Tamarisa”

Reporteri portala Banjaluka.net istražili su pojavu koja je na području banjalučke regije poslednjih godina uzela velikog maha, u toj mjeri da više gotovo i da nema vjerskog objekta koji nije podignut sredstvima nekog biznismena.

Za crkvu se uvijek nađe

Po mnogima, jedan od najvećih ktitora na području šire regije je, bez sumnje, Mladen Milanović Kaja, jedan od najimućnijih biznismena u Srpskoj, u čijem  portfoliu su, između ostalih, „Mrkonjić putevi“, banjalučka „Tržnica“, lanac trgovina obuće, niz poslovnih objekata u banjalučkoj Gospodskoj ulici…

Upućeni kažu da Milanović važi za natprosječno posvećenog vjernika, pa i ne čudi što je prošle godine sagradio hram Svetog Save u Mrkonjiću. Vrijednost investicije je teško znati – jer se o tome se u crkvenim krugovima ne priča – ali, po procjenama građevinaca, radi se o najmanje nekoliko miliona maraka.

Što se tiče banjalučkih ktitora, jedan od najistaknutijih je Pantelija Damjanović, nekadašnji suvlasnik hotela „Bosna“, vlasnik robne kuće „Teranova“, fabrike vode „Kruna“ i niza nekretnina i poslovnih prostora u Banjaluci.

Ono po čemu se izdvaja od drugih jeste to što je crkvu sagradio u sopstvenom dvorištu, u banjalučkom naselju Nova Varoš.

Osim toga, ovaj biznismen, za kojeg se prvi put u ozbiljnijem poslovnom svijetu čulo kad u vrijeme privatizacije Ante Markovića došao do akcija hotela „Bosna“ – za šta su ga politički protivnici, u vrijeme dok je bio poslanik radikala u Narodnoj skupštini bezbroj puta prozivali – bio je i ktitor crkve u rodnim Golešima.

Manje je poznato da je jedan od istaknutijih ktitora i Ljubo Ćubić, vlasnik laktaške „Niskogradnje“ i banjalučke fabrike namještaja „Vrbas“. Ćubić je u rodnim Čardačanima u okolini Laktaša prije nekoliko godina podigao novu crkvu na mjestu stare koja je srušena zbog dotrajalosti. Međutim, za razliku od nekih drugih, Ćubić ovo nikada nije isticao u prvi plan pa je široj javnosti uglavnom nepoznato njegovo ktitorstvo.

Janjetović: Zlobnici su mi prišili da su na ikoni moje ljubavnice

Upravo zbog svog ktitorstva Milorad Janjetović, vlasnik kompanije “Tamaris” i jedna od najvećih ktitora na području banjalučke eparhije, prije par godina se našao na stubu srama nakon što se otkrilo da je u crkvi u Bistrici kod Banjaluke – čiju je izgradnju finansirao – oslikana ikona sa njegovim likom.

Janjetović kaže za banjaluka.net da je pomagao crkvu i sveštenstvo nebrojeno mnogo puta i da mu je žao što je, zbog porodične slike u ckvi u Bistrici, njegovo dobro djelo potpuno zapostavljeno. Ipak, on obećava da će, pored crkve, u budućnosti narodu pokloniti i jedan – vrtić!

– Tu crkvu u Bistrici svojevremeno je trebao da izgradi moj pradjed Božo, ali mu nisu dali begovi i onda je bilo logično da ja podignem crkvu. U svakoj crkvi je običaj da ktitor, odnosno onaj ko je izgradio vjerski objekat ostavi sliku svoje porodice. Ja sam to i učinio. Kad je ta slika objavljena u medijima, po gradu su krenule brojne prozivke, a neki zlobnici su išle dotle da su tvrdili da su na slici moje dvije ljubavnice, a ne moje kćerke. Žalosno je, šta da vam, kažem, čime se sve lhjudi služe- kaže Janjetović.

Pored izgradnje crkve u Bistrici, Janjetović priča da je finansirao izgradnju parka oko hrama u Prebilovcima u Hercegovini, park pored groba Svetog Save u Trnovu u Bugarskoj…

– Glupo mi je da pričam o tome šta sam ja sve gradio, ispašće da se hvalim, a nije mi to namjera. Kamo sreće da su svi kao ja i da grade i pomažu naše crkve. Malo je poznato recimo da sam ja za svoje ktitorstvo dobio tri ordena: Svetog Simeuna Mirotočivog, Svetog Save i kralja Milutina. Pomagao sam brojne crkve i novčano, kupovinom zvona i slično i, vjerujte, pomagaću dok god sam živ. U planu mi je, pored toga, da u nekom narednom periodu izgradim i obdanište. Važno je da smo mi zdravi i živi, a niko nije propao ko je crkvi davao – ističe Janjetović.

Đukić: Neki nisu ktitori, nego “perači savjesti”

Sociolog Nemanja Đukić tumači za banjaluka.net da je aktuelno ktitorstvo, za razliku od feudalnih vremena, uglavnom povezano sa psihološkim, ali ne neizostavno i sa religijskim razlozima.

– Ktitorstvo jeste oduvijek bilo karakteristično za bogate ljude, ali razlika ktitorstva nekad i sad je velika. Ktitori poput Nemanjića vodili su se religijom i motiv im je bio isključivo pomaganje drugima, dakle potpuna žrtva, dok mnogi od današnjih novopočenih bogataša davanjem svog novca ckvama žele da očiste i umije svoju savjest. Ako uzmemo u obzir da danas imamo toliko milionera, za koje se do rata nije ni znalo, ne čudi njihova potreba da se kroz crkvu opravdaju –  smatra Đukić.

Milion evra za školu u Prnjavoru

Jedan od rijetkih izuzetaka od ovog pravila predstavlja, bez sumnje, primjer Drage Malinovića, vlasnika kompanije “Komerc mali” iz Prnjavora.

Malinović, koji je na glasu kao jedan od najbogatijih biznismena u Srpskoj, prošle godine je sopstvenim sredstvima – a u pitanju je čak milion evra – u potpunosti finansnirao izgradnju nove osnovne škole u Prnjavoru.

U izjavi lokalnim medijima, Malinović je izjavio da zauzvrat nije tražio ništa i da je to njegov “poklon gradu u kojem je rođen, odrastao i izgradio karijeru”.

Zbog ove donacije, ovjenčan je nagradom beogradskih Večernjih novosti za “Najplementiji podvig godine”.

(Banjaluka.net)