Najveći izazovi za njemačku vladu 2023. godine

Iza njemačke Savezne vlade je teška godina. Ali, i 2023. će biti naporna. Koji izazovi stoje pred njemačkom politikom u narednih 12 mjeseci?

Vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a u Njemačkoj uprkos raznim neuspjesima i sporovima s optimizmom gleda u budućnost. Troje predsjednika vladajućih stranaka su objavili gostujući članak u novinama Frankfurter algemajne cajtung u kojem kažu: “Želimo Njemačku učiniti socijalnijom i pravednijom, modernijom i digitalnijom, konkurentnijom i klimatski neutralnom.” To su koalicioni partneri mogli da napišu tako i prije godinu dana, piše DW.

Ali, 2022. je bila obilježena krizama koje su slijedile jedna za drugom, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj pozornici, a tako će svakako biti i u 2023. A te krize nisu imale nikakve veze s onim što je ova vlada sebi postavila kao zadatak na početku svoga mandata u decembru 2021.

Pred njemačkom vladom su tri velika izazova: ona se mora i dalje brinuti za sigurno snabdijevanje energijom, bez obzira na rast cijena, mora podsticati jedinstvo društva i mir u vrijeme rata, te se jasnije definisati u međunarodnoj politici. Prije svega u odnosu na Kinu.

Osiguravanje snabdijevanja energijom

Nakon gotovo potpunog napuštanja uvoza nafte, gasa i uglja iz Rusije, vlada je izdvojila oko 200 milijardi evra za snabdijevanje stanovništva i privrede energentima tokom ove i iduće zime. Šta će biti poslije toga zavisi i od uspješnosti djelovanja vlade u idućoj godini.

Kancelar Olaf Šolc (SPD) je u jednom intervjuu za Medijsku grupu Funke izjavio kako smatra da je malo vjerovatno da će cijene energenata pasti na nivo prije ruskog napada na Ukrajinu. “Vjerovatno se nećemo vratiti povoljnim cijenama, koje smo imali prije rata.” Ali, stanje će ostati prihvatljivo “jer ćemo imati nove mogućnosti uvoza”. Njemačka će ostati jaka i uspješna industrijska nacija, rekao je Šolc.

Za to je potrebno brzo proširenje upotrebe obnovljivih izvora energije. Ali, oko brzine i mjera energetske politike već je 2022. bilo puno svađe unutar koalicije, na primjer, oko dodatnog poreza na gas, koji je htio da uveze ministar ekonomije Robert Habek, političar Zelenih. Na kraju je prijedlog odbačen. Spor je nastao i oko produžetka rada tri preostale njemačke nuklearne elektrane do aprila.

To se ne smije ponoviti 2023. godine. Predsjednik CDU-a Fridrih Merc izjavio je za Rajniše Post da se vladajuća koalicija previše svađa, a da premalo vremena koristi da dovede ekonomsku i energetsku politiku do zaokreta na bolje.

Sačuvati jedinstvo društva

Vlada će morati da uloži puno truda kako bi u vremenima velikih kriza i nesigurnosti ojačala jedinstvo društva. U posljednje vrijeme je Nijemce uplašilo otkrivanje planiranog, perfidnog “državnog udara”, koji je htjela da izvede grupa desnih ekstremista “Građana Rajha”.

Vlada mora osim toga u 2023. još bolje i prije svega jedinstvenije informisati javnost o isporukama oružja i solidarnosti s napadnutom Ukrajinom. Prema jednoj novoj studiji, brojni ljudi, naročito na istoku Njemačke, puno sumnjičavije gledaju na podršku Ukrajini nego na zapadu zemlje.

Samo 28 posto ispitanika na istoku Njemačke želi da zadrži podršku Ukrajini i u slučaju da to dovodi do viših cijena energenata, pokazala je studija Merkator Foruma migracija i demokracija (Midem) Tehničkog univerziteta u Drezdenu. Na zapadu Njemačke je to ipak 42 posto ispitanika. A svaki treći stanovnik na istoku Njemačke slaže se s tvrdnjom: “NATO je Rusiju toliko dugo provocirao da je Rusija morala krenuti u rat.” Na zapadu Njemačke s time se slaže 22 odato ispitanika.

Spoljnopolitički stručnjak CDU-a u Bundestagu Roderik Kizeveter u razgovoru za DW kratko zaključuje da vlada mora “potpuno sprovesti zaokret na područjima bezbjednosti, ekonomije i društva. Potrebno je to brzo sprovesti kako bismo našu slobodu i demokratiju odbranili od ruskog hibridnog rata u Evropi i bili spremni za takmičenje sistema s Kinom.”

U to spada i povećanje napora Njemačke za pronalaženje jedinstvene pozicije u Evropskoj uniji. Njemački paketi pomoći teški milijarde evra za sopstveno stanovništvo, protiv inflacije i visokih cijena energenata, ali bez dogovora s drugima, okrenuli su nemali broj partnera u EU protiv vlade u Berlinu.

Jedinstvena politika prema Rusiji i Kini

“Politika prema Kini i Rusiji je i 2023. jedan od glavnih zadataka Savezne vlade. Kizeveter kaže za DW da vlada sad ima zadatak “da diverzifikuje naše snabdijevanje energijom i osloboditi nas jeftinih lanaca stvaranja vrijednosti iz Kine – ona mora bolje diverzifikovati i prepoznati agresivne i hibridne postupke Kine. U godinama koje slijede Kina će izvršiti vojni napad na Tajvan – mi zato moramo sad što je brže moguće osetno smanjiti zavisnosti i uticaj Kine.”

Početkom decembra je putovanje saveznog kancelara u Kinu izazvalo negodovanje i unutar vladajuće koalicije. Bilo je to prvo putovanje nekog zapadnog predsjednika vlade nakon spornog ponovnog izbora predsjednika Si Đinpinga 23. septembra.

I uprkos oštrim kritikama, među kojima je i ona koju je izgovorila šefica njemačke diplomatije Analena Berbok (Zeleni), kancelar je dopustio ulazak kineske brodarske kompanije Cosco s manjinskim paketom u vlasništvo Hamburške luke. Uskladiti kurs prema Pekingu je još jedan izazov za Saveznu vladu u 2023. godini.