Nakon godina rasta: Smanjio se pazar u kafanama
Rast potrošnje u kafanama u RS, koji se bilježi još od 2011. godine, ne samo da je zaustavljen, već je došlo i do iznenađujućeg pada.
Statističari su izračunali da je promet u ugostiteljstvu u RS u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period prethodne godine “osiromašio” za 12,3 odsto.
Na prvi pogled moglo bi se zaključiti da minus koji ugostitelji bilježe i nije veliki, ali se njegova težina primijeti tek kada se posmatraju trendovi u proteklih pet godina, koji su svaki put bili pozitivni.
Naime, dešavalo se da promet na godišnjem nivou “skoči” i do gotovo 22 odsto, a sada je, iznenada, došlo do suprotnih kretanja. Ipak, za ljude iz ove branše iznenađenja nema, jer se, kako ističu, u kafanu ide podjednako često kao i ranije, ali se znatno manje troši.
Šta najbolje ‘ide’ u kafanama? Ljeti kafa i točeno pivo, a zimi uz njih i čaj. Zašto? Zato što su najjeftiniji. Danas su, našaliću se, svi kafići snabdjeveni kao robne kuće, ali je potražnja svedena na nekoliko vrsta pića, i to onih koji najmanje koštaju”, zaključuje Milan Kovačević, konobar koji godinama radi u jednom banjalučkom kafiću.
Prema njegovim riječima, mladi su, tradicionalno, najčešći gosti za kafanskim stolom, ali od njihovog džepa ne može da se računa na veći pazar.
“Uglavnom, riječ je o studentima ili mlađim zaposlenim ljudima. Prvi žive od džeparca roditelja, a drugi su kreditno zaduženi i plaćaju niz dažbina, tako da se ni jedni ni drugi ne mogu ‘isprsiti’ u kafani”, navodi Kovačević.
Sličan stav iznosi i Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma u RS, koji takođe ocjenjuje da nedostatak novca uzima danak u ovom sektoru.
“Privreda ne radi, a jedino što je otvoreno jesu ugostiteljski objekti. Oni ne mogu da rade ako ljudi nemaju redovne plate, jer onda nema ko da troši u kafanama”, rekao je Tatić.
Tatić, koji je u ovom poslu 27 godina, ističe da se čak i muzičari žale da je stanje jako teško.
“I oni pričaju da je loša situacija u ugostiteljstvu, te da je jako teško raditi. Imate u Banjaluci i ugostitelje koji dobro rade, a koji se mogu izbrojati na prste, a kod ostalih se sve svodi na preživljavanje. Na svakom ćošku u Banjaluci imate kafanu, ali je ipak situacija katastrofalna”, ocijenio je Tatić.
Banjalučki ugostitelji nadaju se da će narednih mjeseci imati nešto veći ceh, pošto je primijetan povećan priliv turista, a slijedi i sezona godišnjih odmora, kada se, po pravilu, više troši.
Međutim, kako naglašavaju ljudi iz ove branše, onda dolaze i mjeseci kada će potrošnja, tradicionalno, otanjiti.
“Tokom oktobra, novembra i decembra, nek nam je bog na pomoći”, pričaju ugostitelji.
(Nezavisne)
