Nakon povlačenja SAD: Kina postaje najveći donator SZO, članice prihvatile sporazum o pandemijama
Članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) prihvatile su u utorak istorijski sporazum o spremnosti na buduće pandemije nakon izbijanja pandemije COVID-a, u kojoj su preminuli milioni ljudi između 2020. i 2022. godine, ali odsustvo SAD dovelo je u sumnju efikasnost sporazuma.
Nakon tri godine pregovora Svjetska zdravstvena skupština u Ženevi prihvatila je pravno obvezujući pakt. Zemlje članice WHO-a pozdravile su to pljeskom.
Pakt se generalno smatra pobjedom članica globalne zdravstvene agencije u vremenima kad Sjedinjene Države prestaju finansirati multilateralne organizacije poput WHO-a.
– Novi sporazum omogućuje dijeljenje uzoraka bolesti, dijeljenje vakcina i ostalih alata za sprečavanje masovnih zaraza, omogućuje transfer tehnologije, znanja, vještina i ekspertiza. Ovaj sporazum omogućuje globalnu podjelu medicinskih potrepština i logističku mrežu koja će spašavati živote. Upravo to sporazum omogućuje, spašavanje života, i neće zavisiti o granicama zemalja koje su pogođene mogućim pandemijama, rekao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Paktom se osigurava da lijekovi, terapija i vakcine budu globalno dostupne kada se dogodi sljedeća pandemija. Takođe se zahtijeva od proizvođača koji učestvuju u sporazumu da tokom pandemije dodijele 20 posto svojih cjepiva, lijekova i testova WHO-u kako bi se osiguralo da i siromašnije zemlje imaju pristup.
Međutim, američki pregovarači napustili su rasprave o sporazumu nakon što je predsjednik Donald Tramp – nakon preuzimanja dužnosti u januaru – započeo 12-mjesečni proces povlačenja SAD, daleko najveće finansijske podrške WHO-a, iz te organizacije pod okriljem UN.
Stoga SAD, koje su je uložile milijarde dolara u razvoj vakcina tokom pandemije COVID-a, ne bi bile obavezane sporazumom. A ni države članice WHO-a ne bi se suočile s kaznama ako ga ne provedu.
Sporazum se našao pod prijetnjom kasno u ponedjeljak kad je Slovačka pozvala na glasanje, s obzirom na to da je njen premijer, skeptičan prema vakcinama protiv koronavirusa, zahtijevao da njegova zemlja ospori prihvatanje sporazuma.
Kritike i pohvale
Sto dvadeset četiri zemlje glasale su za, nijedna zemlja nije bila protiv, a 11 je zemalja, uključujući Poljsku, Izrael, Italiju, Rusiju, Slovačku i Iran, bilo uzdržano.
Neki zdravstveni stručnjaci pozdravili su sporazum kao korak prema većoj pravednosti u globalnom zdravstvu nakon što su siromašnije nacije ostale bez vakcina i dijagnostičkih pomagala tokom pandemije COVID-a.
Ovaj dokument “sadrži ključne odredbe, posebno u istraživanju i razvoju, koje bi, provedu li se, mogle usmjeriti globalni odgovor na pandemije prema većoj pravdi”, rekla je za Reuters Michelle Childs, direktorica za zagovaranje politika u inicijativi Lijekovi za zanemarene bolesti.
Drugi ocjenjuju da sporazum nije ispunio početne ambicije i da bez snažnih okvira za provođenje ostaje rizik za neuspjeh u budućoj pandemiji.
– To je prazna ljuska. Teško je reći da je to sporazum s čvrstom obavezom gdje postoji snažna predanost. To je dobra polazna tačka. Ali moraće se razviti, rekao je Gian Luca Burci, akademski savjetnik u Globalnom zdravstvenom centru na Ženevskom postdiplomskom institutu, nezavisnoj istraživačkoj i obrazovnoj organizaciji.
Sporazum neće stupiti na snagu dok se ne dogovori aneks o dijeljenju patogenih informacija. Pregovori o tome započeće u julu s ciljem dostave aneksa Svjetskoj zdravstvenoj skupštini na prihvatanje, saopštio je WHO. Diplomatski izvor sa zapada sugerisao je da bi mogle proći i do dvije godine dok se ne postigne dogovor.
Kina obećala 500 miliona dolara u pet godina
Kina će u idućih pet godina Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) dati 500 miliona dolara, rekao je u utorak zvaničnik UN-ove agencije koja je u potrazi za dodatnim finansiranjem nakon što je izgubila najvećeg donatora SAD.
Izlaskom SAD iz WHO-a ta se organizacija suočila s velikim budžetskim manjkom.
Zamjenik premijera u kineskom Državnom savjetu Liu Guozhong donaciju WHO-u najavio je u govoru u Ženevi, kojom će Kina postati najveći pojedinačni državni donator.
– Kina se trenutno suočava s posljedicama unilateralizma i borbama za veću moć i uticaj – što predstavlja velike izazove za globalnu zdravstvenu sigurnost. Multilateralizam je siguran način da se prevladaju poteškoće, rekao je Liz.
WHO je već smanjila budžet za 2026/27. za 21 posto, na 4,2 milijarde američkih dolara zbog finansijskih teškoća, ponajviše izazvanih odlukom administracije Donalda Trampa.
Skupština WHO-a trebala bi u utorak odlučiti o novom budžetu, ali već se zna da će se obavezna članarina članica povećati za 20 posto tokom iduće dvije godine, prenosi HRT.
Oznake: WHO
