Vijesti 21.10.2022.

Nasilje nad ženama u sjenci političkih prepucavanja

ČITANJE: 3 minute

Neformalnim okupljanjima u mnogim gradovima širom BiH, protekle sedmice građani su osudili nasilje nad ženama i iznijeli zvanične zahtjeve prema nadležnim institucijama. Umjesto podrške i očekivanog odgovora, kako tvrde okupljene, od institucija su dobili legitimisanje prisutnih zbog “neprijavljenog skupa”, a od ponekih prolaznika dobacivanja poput: “Da se ljepše ponašala, ne bi joj se to desilo”.

Povod za okupljanja bilo je ubistvo žene u Bihaću, pa se ovakav komentar prolaznika odnosio upravo na ovu žrtvu. Niti je ona jedina, niti je prolaznik usamljen u takvom stavu i upravo je to najveća prepreka bilo kakvim preventivnim rješenjima i najveće “u pravu si” zlostavljačima.

Istina da nijedno okupljanje, koliko god masovno bilo, nije dovoljno snažan metod da se dopre do svijesti nasilnika, zlostavljača ili očajnih komentatora s izraženom potrebom za vrijeđanjem i omalovažavanjem svega što žena uradi – samo iz razloga jer je žena, protest je ponekad jedini način da se pokaže snaga ideje, da se pokrene masa i ukaže na potrebu za promjenama.

Nažalost, društvo je trenutno i previše zauzeto rezultatima izbora, ponovnim prebrojavanjima, krivičnim prijavama i “izbornim krađama” da zapazi da se uopšte i dešava bilo šta drugo, a da nije povezano s tim, da je to nešto još jedno u nizu ubistvo žene, majke, sestre, kćerke i da neko pokušava da po tom pitanju nešto uradi.

Iz kog razloga je bilo koji vid nasilja nad ženama javno osuđen i procesuiran samo ako je priča završena ubistvom ili ako žena u tom slučaju obavlja neku javnu funkciju? I nije samo riječ o nasilju suprotnog pola nad ženama, sve više je slučajeva da razumijevanja, solidarnosti i empatije nedostaje i kod žena, pa u takvim radnjama postaju daleko monstruoznije i nemilosrdnije.

U politici jeste najvidljivije, jer je najvidljivije i odsustvo jedinstva, ali i dosta složenije, jer, pored rodnog, nasilje u tom slučaju potiče i od političke nejednakosti stavova i programa političkih partija ili organizacija. U tom slučaju ne samo da ne budu osuđeni pritisci, uvrede i uglavnom verbalno nasilje nad političkim neistomišljenicama, nego takve uvrede postaju prihvatljive za svako njihovo buduće obraćanje i pominjanje. Vjerovatno da to čine ne shvatajući da na taj način i same postaju mete budućih sličnih etiketiranja i odobravaju da u društvu takva pojava postaje prihvatljiva. Upravo je takva vrsta pritisaka, pored predrasuda i patrijarhalnih stavova, najefikasnije odvraćanje žena i udaljavanje od motivacije za bavljenje politikom.

Sve dok se verbalno nasilje tumači kao političko prepucavanje, lista političkog vokabulara često korištena u te svrhe postajaće sve duža, a umjesto autora, javnost će doživljavati neprijatnost na svaku rečenicu u kojoj će neki od termina s pežorativnim predznakom biti iskorišten.

Ono čega bi svaka žena na bilo kojoj javnoj funkciji trebalo da bude svjesna je da iza svakog nasilja s kojim bude upoznata javnost i naiđe na osudu, stoji bar 10 istih ili sličnih koja će, samo zbog toga što se život aktera odvija daleko od kamere ili fotoaparata, s velikim postotkom vjerovatnoće završiti mnogo tragičnije. Odobravajući i nijemo posmatrajući takve postupke prema političarkama, s kojima možda ne dijele mišljenja i stavove o društvenim procesima, odobravaju nasilje nad svim ženama i isti takav tretman prema njima u budućnosti.

(Nevena Stanojević)

Oznake: nasilje