NAUČNA ISTRAŽIVANJA: Nova saznanja o omikronu ne daju povod za optimizam

Dok se omikron širi svijetom, znanstvenici pokušavaju doznati što više informacija o tome kakvu prijetnju predstavlja taj novi soj koronavirusa.

Na temelju podataka koji su dosad prikupljeni može se prilično pouzdano zaključiti da se širi brže od delte, jer ju istiskuje, te da uspješnije od delte zaobilazi obrambeni sustav stečen prebolijevanjem i cijepljenjem jer obolijevaju i cijepljeni i oni koji su preboljeli, prenosi index.hr.

Neki rani podaci pokazivali su da bi omikron mogao uzrokovati blažu bolest, no Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je prerano za takav zaključak.

Omikron se definitivno brže širi, otkriven je i mogući razlog

Neke odgovore na pitanje zašto se omikron brže širi moglo bi sugerirati novo istraživanje jednog uglednog američkog laboratorija.

Naime, Bloom Lab je nedavno na Twitteru objavio analizu vezanja protutijela za kritični dio omikronovog proteina S pomoću kojeg koronavirus ulazi u stanice organizma. Taj dio zove se receptor-vezujuća domena (RBD), a presudan je za ponašanje virusa u kontaktu sa stanicom.

Prema analizi, omikron ima dosta mutacija u RBD-u koje mu omogućuju da se snažnije vezuje za ljudske receptore nego druge dosad otkrivene varijante. To pak znači da će se virus lakše prenositi jer će trebati manje virusnih čestica za infekciju.

Bloom Lab je također istražio kako se protutijela razvijena cijepljenjem ili prebolijevanjem vezuju za RBD. Naime, ako se vežu jako, onda uspješno blokiraju vezanje virusa za ljudski receptor, a to otežava infekciju stanice i daljnje razmnožavanje virusa. Budući da se RBD omikrona veže puno snažnije za ljudski receptor ACE2, protutijela bi se trebala jako snažno vezivati za RBD virusa da bi uspješno blokirala njegovu interakciju s ACE2 na površini ljudskih stanica.

Analiza laboratorija pokazala je da testirana protutijela nešto malo manje inhibiraju deltu od originalnog wuhanskog soja te da omikron inhibiraju čak četiri puta manje od delte.

Dakle, ne samo da se omikron jače veže za ljudski receptor ACE2, već se njegov RBD mnogo teže blokira protutijelima. Oba svojstva omogućuju mu brže širenje od delte, osobito u imuniziranoj populaciji.

Britanski stručnjaci procjenjuju da će omikron u njihovoj zemlji prevladati nad deltom do Nove godine.

Već se javljaju nove varijante omikrona koje bi mogle biti još zaraznije
Stručnjaci također javljaju da se već otkrivaju nove varijante omikrona koje bi mogle biti još zaraznije. Naime, oko 10% omikrona ima mutaciju S:346K koja je već viđena u varijantama Mu i B.1.640.

Na temelju podataka o sekvenciranim uzorcima globalne znanstvene inicijative GISAID osnovane 2008., koja pruža otvoren pristup genomskim podacima o virusima gripe i koronavirusu odgovornom za pandemiju covid-19, čini se mogućim da se omikron s mutacijom S:346K širi brže od omikrona bez te mutacije.

Prerano je reći jesu li simptomi lakši

Kada je riječ o težini bolesti koju uzrokuje omikron, neke pouzdane odgovore malo je teže dati. Prema ranim informacijama iz JAR-a, čini se da bi mogao uzrokovati lakšu bolest.

Naime, WHO je objavio da podaci o hospitalizacijama iz JAR-a pokazuju da je u razdoblju između 14. studenog i 4. prosinca popunjenost intenzivnih odjela bila 6.3%, što je mnogo manje nego kada su slučajevi zaraze deltom ondje dosegli vrhunac u srpnju. No, agencija je upozorila da su podaci o hospitalizacijama ograničeni te da će trebati više vremena za razumijevanje utjecaja omikrona na ozbiljnost bolesti i smrtnost, posebno u kontekstu cijepljenja.

To je razumljivo jer je soj omikron otkriven tek nedavno, a iz iskustva s drugim sojevima poznato je da treba vremena da se jasno utvrdi uzrokuje li veći ili manji broj hospitalizacija te uzrokuje li lakše ili teže kliničke slike i ishode. Teška obolijevanja i smrt mogu kasniti po nekoliko tjedana za potvrđenom infekcijom, a da bi se moglo govoriti o nekim statistikama, potrebno je da veći broj ljudi bude zaražen određenim sojem.

Problem je također u tome što je populacija JAR-a, u kojem je tek nedavno postao dominantan, mlađa od europske pa je za očekivati da će udio teže oboljelih ondje biti manji nego u Europi. Osim toga, u JAR-u je trenutno ljeto, a poznato je da boravak ljudi na otvorenom može smanjiti transmisiju i intenzitet izloženosti virusu.

Bilo bi idealno da omikron zaista uzrokuje blaže simptome jer bi to moglo značiti da bi, uz veću zaraznost, mogao istisnuti opasniju deltu. No i tu treba doza opreza u zaključivanju. Naime, virus nije opasan samo ako u većem postotku uzrokuje težu bolest. Činjenica da je omikron zarazniji te da izbjegava imunitet razvijen cijepljenjem može čak i uz blaže simptome uzrokovati da se bolnice brže pune te da puno ljudi umre.

Nekoliko slučaja hospitalizacije mladih u Južnoj Africi, nije potvrđeno da se radi o omikronu
Prema pisanju New Zealand Heralda, južnoafrička liječnica dr. Rudo Mathivha, voditeljica intenzivne njege u bolnici Chris Hani Baragwanath, upozorila je da je, otkako se pojavila varijanta omikron, sve više djece hospitalizirano s umjerenim do teškim simptomima.

Istaknula je da je takav pomak u demografiji oboljelih vrlo zabrinjavajući jer se broj pacijenata koji se javljaju u bolnice eksponencijalno povećava.

Objasnila je da njena bolnica prima između 5 i 10 djece dnevno. Ondje je nedavno umro jedan 15-godišnjak kojem se stanje naglo pogoršalo nakon infekcije covidom-19, dok je jedan 17-godišnjak završio na respiratoru s upalom pluća uzrokovanom koronavirusom. Još nije potvrđeno jesu li obojica imala varijantu omikron, no ona u JAR-u sada već uzrokuje 90% svih potvrđenih slučajeva.

“Situacija je prilično zabrinjavajuća jer to nije nešto što smo primijetili s prvim, drugim i trećim valom”, rekla je Mathivha.

Cijepljenje smanjuje šansu za teže oblike bolesti

Prema raspoloživim podacima, cijepljenje smanjuje šansu za teži oblik bolesti i u infekciji omikronom.

Jedna mala južnoafrička studija, koja još nije recenzirana, otkrila je da Pfizerovo cjepivo stvara 41 put manje neutralizirajućih protutijela protiv omikrona u odnosu na izvorni wuhanski soj. No tek će trebati vidjeti kako se to očituje u stvarnosti jer opća učinkovitost cjepiva ovisi i o drugim elementima imunološkog odgovora, kao što su T stanice.

Studija je također otkrila da omikron inficira stanice vezivanjem na receptor stanica poznat kao ACE2, što znači da za ulazak u stanice koristi isti mehanizam kao i drugi sojevi.

„Ovo je bolje nego što sam očekivao od omikrona”, rekao je u tweetu autor navedene studije, profesor Alex Sigal s Instituta Max Planck, istaknuvši da to znači da je omikron “problem koji se može riješiti postojećim cjepivima”.

Preliminarni rezultati koje je Pfizer objavio prošlog tjedna sugeriraju da primjena treće doze cjepiva povećava zaštitu od omikrona čak 25 puta u odnosu na cijepljenje dvjema dozama. Kompanija je objavila da su tri doze cjepiva protiv covida-19 rezultirale sličnom razinom neutralizirajućih protutijela protiv omikrona kao dvije doze za izvorni soj.

Kada se sve što za sada znamo uzme u obzir, može se zaključiti da se i dalje treba cijepiti, po mogućnosti s trima dozama, da treba nositi maske te da treba održavati distancu i izbjegavati gužve.

(SB)