Nema budućnosti bez sjećanja na srpska stradanja
Ministar rada i boračko–invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović izjavio je na obilježavanju stradanja srpskih civila u Sijekovcu, kod Broda, da prošlost treba poštovati, a da se budućnost ne može graditi bez sjećanja na ono što se desilo, kako se ne bi ponovilo.
“Tokom raspada bivše zajedničke države osjećalo se da će Srbi opet biti žrtve određenih fašističkih ideologija, a to se i naziralo u junu 1991. godine, kada je počelo zastrašivanje, privođenje, odvođenje u logor i ubijanje srpskog stanovništva na području opštine Brod”, rekao je Savanović.
On je dodao da su ta dešavanja bila upozorenje srpskom narodu da se mora organizovati, kako mu se ne bi ponovilo stradanje iz Donje Gradine, Jasenovca, Jadovna i Prebilovaca u Drugom svjetskom ratu.
“Nažalost, regularne hrvatske oružane snage su 26. marta 1992. godine ušle u Bosanski Brod i za jedan čas u Sijekovcu napravile genocid nad devet srpskih porodica, dok je u narednom periodu u ovom mjestu stradalo 46 srpskih civila koji nisu imali nikakve veze sa oružanim dejstvima”, rekao je Savanović.
Prema njegovim riječima, kada su se svi drugi narodi odvojili od Jugoslavije i kada je to verifikovala međunarodna zajednica, Srbima je bilo jedino preostalo da se organizuju i da stvore Republiku Srpsku.
“Srbi su i u ratovima koji su prethodili stvaranju prve i druge Jugoslavije bili najveće žrtve sa namjerom da se stvori zajednička država, ali to zajedništvo, nažalost, nije bilo prepoznato i iskreno utemeljeno kod drugih naroda”, rekao je Savanović.
On je naveo da je Republika Srpska bila neophodnost da bi se odbranio srpski narod i da mlade generacije ne treba da zaborave ono što je srpski narod davao kroz istoriju kako se ne bi desilo da bude iznenađen njenim ponavljanjem.
“Pred nama je dugi niz teških godina napornog i stvaralačkog rada na podizanju privrede da bismo bili samoodrživi i dovoljni sami sebi, u smislu da nam se ne ponovi prošlost”, rekao je Savanović.
Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović rekao je da je ovo prilika da se uputi izvinjenje porodicama žrtava zato što nije ništa postignuto da se ovaj zločin procesuira.
“Bez obzira koliko smo mi odgovorni za to, molim oproštenje zato što još čekaju i mnogi neće dočekati satisfakciju i priznanje onih koji to treba da procesuiraju da iz političkih i drugih razloga to nisu do sada uradili”, rekao je Mitrović.
Načelnik opštine Brod Ilija Jovičić naveo je da građani već četvrt vijeka čekaju da budu procesuirani svi koji su počinili zločine na teritoriji ove lokalne zajednice.
“Samo jedan sporedni počinilac zločina je nepravosnažno osuđen na 10 godina zatvora, što su građani dočekali sa velikim nezadovoljstvom. Mi očekujemo i dočekaćemo da se sude i osude svi zločinci, koji su poznati”, rekao je Jovičić.
On je upozorio na činjenicu da vrijeme prolazi, ali da, kako je rekao, ostaje gorak osjećaj počinjenih zločina, zbog čega se održavanjem ovakvih skupova nastoji poručiti svijetu da je pravda nezadovoljena, da su izginuli ljudi, dok se mladim generacijama prenosi sjećanje na prošlost.
Prvi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik rekao je da stradanje Srba u Sijekovcu simbolizuje početak rata u BiH i da ono treba da bude pouka.
“Bolno je sjećati se događaja koji je bio okidač za početak rata i prije tog događaja smo razmišljali kako niko neće imati hrabrosti da počne takav krvav rat u BiH”, naglasio je Krajišnik.
On je dodao da je za ovaj zločin trebalo da budu procesuirani i odgovorni iz reda hrvatskog naroda drastičnom kaznom.
Mještanin Sijekovca Simeon Čikoje ispričao je da su 26. marta 1992. godine u poslijepodnevnim časovima pripadnici oružanih snaga iz Hrvatske sa domaćim muslimanskim i hrvatskim paravojnim formacijama opkolile selo i da nije bilo mogućnosti da se pobjegne.
“Domaći muslimani i Hrvati su znali gdje se nalazimo i oni su doveli do nas one koji su nas opkolili. Vidjeli smo da se neka vojska stalno ubacuje, ali nismo očekivali napad, jer smo više vjerovali svojim komšijama”, rekao je Čikoje.
On je dodao da se spasio tako što je pobjegao kroz cijev za dovod vode do mjesta Zborište.
Regularne snage Hrvatske, sa paravojnim muslimansko-hrvatskim formacijama iz tadašnje Republike BiH, izvršile su stravične zločine u nekoliko navrata 1992. godine u selu Sijekovac, opština Brod, zvjerski usmrtivši 46 civila, uglavnom žena, djece i staraca.
U prvom ratnom zločinu počinjenom na teritoriji BiH za sat vremena ubijeno je devet osoba, među kojima najviše članova porodica Milošević i Zečević, gdje su ubijeni očevi sa dva, odnosno tri sina.
U Sijekovcu je tokom 1992. godine ubijeno 46 lica, uglavnom žene, djeca i starci, od kojih je najmlađa žrtva bio Drago Milošević /17/, a najstarija Vaso Zečević /77/.
Zapaljeno je 15 kuća, kao i crkva Svete velikomučenice Marine. Ova ubistva bila su signal svim Srbima u BiH kakva ih sudbina čeka ukoliko ne budu spremni da brane svoja ognjišta.
Dokazni materijal o ovim zločinima predat je 22. maja 2002. godine haškim istražiocima, dok je Haški tribunal ovaj predmet 2006. godine ustupio Tužilaštvu BiH.
U crkvi u Sijekovcu danas je Svetu arhijerejsku liturgiju služio Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom povodom 24 godine od stradanja srpskih civila, prvih žrtava ratnog zločina u BiH, koje su na današnji dan 1992. godine ubili pripadnici regularnih hrvatskih snaga, a nakon toga i parastos.
(NN)
