Nema mjesta panici: U Srpskoj ima dovoljno seruma
Foto: RTRS
U danima kada živa u termometru prelazi 30. podiok, sve je više građana koji spas od užarenog asfalta i gradske vreve traže u prirodi.
Iako boravak na otvorenom ima brojne benefite po zdravlje, sa sobom nosi i određene rizike. Opasnost vreba od zmija, ali i krpelja.
I dok se u regionu zbog visokih temperatura sve češće zmije pojavljuju i u urbanim područjima, u Srpskoj za sada situacija stabilna. Građani kažu susret sa zmijom nije prijatan, ali straha nema, piše RTRS.
Ako do ujeda i dođe, razloga za paniku nema. Bolnice i domovi zdravlja u Srpskoj, obezbijedili su dovoljno seruma, kojeg se prema statistici u posljednje četiri godine potroši oko 40 doza.
– Serum se inače distribuiše u sve krajeve Republike Srpske, kako u bolničke ustanove, tako i u domove zdravlja i posebno vodimo računa o domovima zdravlja koji su nešto udaljeniji – rekla je dr Jelena Đaković Dević, specijalista epidemiologije.
Od 13 vrsta zmija čija staništa su u Srpskoj, tri su otrovne i dvije poluotrovne. Najopasniji su ujedi za glavu, vrat i jagodice prstiju.
– Ukoliko ugledamo zmiju, treba se samo skloniti i pustiti je da ide svojim putem – kaže prof dr Goran Šukalo sa Katedre za zoologiju PMF Banjaluka.
Toplo vrijeme pogoduje i krpeljima. Usljed ujeda krpelja sve je više i zaraženih borelijom, bakterijom koja uzrokuje lajmsku bolest.
– Na koji način treba da odstranimo krpelja – vrlo je važno da nikako ne koristimo hemijska sredstva da premazujemo njima – ističe dr Milena Bijegović Đujić specijalista epidemiologije u Domu zdravlja Derventa.
– Najezda je insekata i svih živih drugih organizama, između ostalog i krpelja, iako je njihov pik nekada ljeti tamo avgust i početak septembra – dodao je docent dr Rajko Roljić sa Katedre za zoologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu.
Osim što su potencijalna opasnost za ljude, prijete i životinjama. Vađenje krpelja, jedna je od najčešćih intervencija u veterinarskoj ambulanti.
– Na našim područjima najčešće se javlja piroplasmoza, odnosno krpeljska groznica, i može da dođe do ozbiljnih posljedica i smrti životinje – zaključila je Teodora Popović, doktor veterine.
Svi su saglasni da je za zdravlje, boravak u prirodi i te kako značajan, ali ne zaboravite, opreza nikad dosta.