Vijesti 14.03.2016.

Neprimjereno ponašanje na Banj brdu: Spomenik palim borcima nije za fitnes i rekreaciju!

ČITANJE: 4 minute
spomenik banj brdo
Kako je penjanje na spomenik palim borcima na Banj brdu za mnoge Banjalučane postala gotovo neizbježna aktivnost, članovi “Rekreativne zone” i Turistička organizacija grada odlučili su se na veliku akciju kojom žele da ukažu na to koliko je ovo ne samo opasna, već i ružna pojava.

Mnogi Banjalučani tvrde da jednostavno ne mogu da odole, da ih spomenik “zove” da se popnu, jer je pogled sa njega, kako kažu, magičan i najljepši u gradu. Ako je to, zaista, najbitniji razlog, direktor Turističke organizacije Banjaluka Ostoja Barašin obećava da će organizacija na čijem je čelu uraditi sve što je u njihovoj moći da na Banj brdu što prije naprave planirani vidikovac.

Ništa od obnove

Spomenik Krajišnicama palim u Narodnooslobodilačkom ratu od 1941. do 1945. godine, djelo čuvenog vajara Antuna Augustinčića, na popularnom izletištu Banjalučana sada je postao prava opasnost za posjetioce zbog trošnog stanja u kojem se trenutno nalazi, a novca za rekonstrukciju značajnog monumenta i jednog od glavnih simbola grada još nema.

Spomenik je trebalo da bude obnovljen još 2014. godine, čak je raspisan i tender na kojem je prošao Zavod za izgradnju Banjaluka (ZIBL), koji je trebalo da izradi projekat i precizno procijeni stepen oštećenja. Međutim, od tog projekta se odustalo, po svemu sudeći, zbog nedostatka sredstava u gradskom budžetu.

Za sada, nadležnima ostaje samo da i dalje upozoravaju građane da se ne penju na spomenik, jer tako rizikuju i vlastiti život, i ta vrsta “zaštite” trajaće vjerovatno sve dok se ne pronađe novac za prijeko potrebnu rekostrukciju.

Priču o potrebi da se Banjalučani podsjete i bolje informišu o tome koliko je opasno, ali i neprimjereno da se penju na spomenik na Banj brdu pokrenuli su iz Inicijative “Rekreativna zona Banjaluka”, koja je osnovana s ciljem da šetalište na pomenutom brdu ostane isključivo pješačka zona.

– Riječ je o ružnoj navici. A ružna je zato što je to spomenik koji je podignut palim Krajišnicima u Narodnooslobodilačkoj borbi, tako da je penjanje na njega potpuno isto kao i penjanje na nečiji nadgrobni spomenik. Pored toga, ovo zdanje je proglašeno nacionalnim spomenikom i kao takvo trebalo bi da ga svi čuvaju i brinu se o njemu. U veoma je lošem stanju i pitanje je vremena kada će neko od građana koji se penju na njega propasti ili skliznuti sa njega. Svjesni smo da su ljudi željni atraktivnog pogleda na grad koji se jedino pruža sa pozicije spomenika, ali to nikako nije opravdanje – kaže Goran Pivašević iz “Rekreativne zone”.

Na spomeniku mladi priređuju čak i žurke, šetači se odmaraju, a neki rekreativci organizuju prave fitnes treninge. Motivi ovakvog neprimjerenog ponašanja su razni, ali obično je u pitanju neinformisanost i najčešće, kako smatra Pivašević, nekultura, bahatost i drskost.

U “Rekreativnoj zoni” planiraju da ubrzo izrade tablu informativnog sadržaja na kojoj će se u nekoliko riječi i fotografija skrenuti pažnja svakome ko namjerava da se popne na spomenik, da se upravo spremaju da oskrnave mjesto na kojem se odaje pošta borcima protiv fašizma koji su u Narodnooslobodilačkom ratu živote dali za slobodu.

– Za nekulturne i bahate, kojih je, vjerujem, mali broj, to neće imati nikakvog efekta, tako da za njih preostaju jedino kazne koje bi na određen način trebalo da budu uvedene – zaključuje Goran Pivašević.

Slaba vajda

S druge strane, Ostoja Barašin otvoreno priznaje da mu se čini da što više upozoravaju građane da nešto ne čine, oni se inate i rade baš suprotno.

– Tabla upozorenja je postavljena, ali malo je vajde od nje. Kada je tu bila čuvarska služba, oni su upozoravali građane da se ne penju na spomenik, ali malo je rezultata bilo. Narod je takav, što mu više nešto braniš, on uporno baš to hoće. Za spomenik je nadležan Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, ali ni oni nisu mogli da učine nešto više na zaštiti. Još jednom ćemo obići teren i vidjeti šta se još može učiniti da se ova ružna navika građana promijeni. Sigurni smo da ograda oko spomenika nije najbolje rješenje – kaže Barašin i izražava nadu da bi planirani vidikovac i nova tabla s dodatnim upozorenjima i objašnjenjima možda mogli da promijene stvari nabolje.

(Press)