Neviđeni haos u SAD: “Bila bi to smrtonosna kombinacija”

Zvaničnici Kongresa i Bijele kuće pokušavaju da postignu sporazum o podizanju gornje granice zaduživanja, samo nekoliko nedjelja prije zakonskog roka.

Ako se rok od 1. juna probije, Ministarstvo finansija neće biti u mogućnosti da spriječi bankrot Sjedinjenih Država.

Ako pregovori ne uspiju, država više neće moći da ispunjava svoje finansijske obaveze, ekonomisti predviđaju haos. Taj datum oko 1. juna, zvan “Datum-X”, zavisi od poreskih prihoda i potrošnje, što može drastično da varira iz nedjelje u nedjelju, piše Vašington post, a prenosi Jutarnji list.

“Bila bi to smrtonosna kombinacija”, kaže Mark Zandi, glavni ekonomista Moody‘sa.

Ako Kongres ne podigne važeći plafon zaduživanja od 31,4 milijarde američkih dolara, to bi moglo metastazirati i srušiti cijeli finansijski sistem, što bi u na kraju uništilo ekonomiju.

Došlo bi do domino efekta: prekid isplata savezne države naštetio bi ekonomiji, što bi naštetilo tržištu dionica, što bi zauzvrat još više naštetilo ekonomiji, i tako dalje.

Teško je izračunati odnos između pada vrijednosti kuća, rastućih kamatnih stopa i destabilizovanog globalnog finansijskog sistema. Neke procjene kažu da bi više od osam miliona radnih mjesta moglo da bude ukinuto, kamatne stope na stambene kredite mogle bi da porastu za više od 20 posto, a ekonomija bi drastično pala kao tokom recesije 2008. godine.

Neizvjesnost je dosegla nivo neviđen godinama nakon što je mala republikanska većina u Zastupničkom domu uslovila povećanje dopuštenog nivoa duga smanjenjem potrošnje.

“Ne znamo – ovo se nikada nije dogodilo”, kaže Klaudija Sahm, ekonomistkinja koja je radila u Federalnim rezervama.

“Ono što me toliko brine je to što ne mogu predvidjeti, a mislim da to niko ne može, šta se događa na X+1?”, kaže ona. Najveća opasnost je upravo u nepredvidvosti, upozoravaju ekonomisti, posebno ako se rok probije nedjeljama i mjesecima. Rizici drastično rastu ako zastoj potraje.

Wall Street bi vjerovatno bio prva problematična tačka, piše Vašington post.

Zasad finansijska tržišta nisu uzdrmana. Trenutno su porasle cijene državnih obveznica koje dospijevaju oko krajnjeg roka, ali većina ne primjećuje te nestabilnosti. Ali što se Amerika bude više približavala 1. junu, očekuje se veći rast napetosti.

Strah od bankrota države zahvatio bi finansijski sistem – dionice, obveznice, uzajamne fondove, derivate – prije nego što bi se proširio na širu ekonomiju, kažu stručnjaci.

Ostavljaju milione Amerikanaca bez isplate prihoda? “Prijeti nam recesija, vrijeme ističe”

Dionice bi vjerovatno pale zbog očekivanja šireg ekonomskog pada, kako kamatne stope rastu, a investitori povlače sredstva satržišta kako bi sačuvali svoj pristup kratkoročnoj gotovini. Posljednji put kad se američka vlada približila bankrotu na manje od nedjelju dana, to je bilo 2011. u mandatu predsjednika Baraka Obame. Glavni berzanski indeksi pali su za otprilike 20 posto.

Moody's Analytics procjenjuje da bi cijene dionica mogle da padnu za otprilike jednu petinu, brišući milijarde dolara bogatstva domaćinstava i opustošivši penzione račune miliona Amerikanaca.

Bijela kuća procjenjuje pak da bi pad mogao biti bliži 45 posto. Tržište obveznica takođe bi se zatreslo, jer bi se srušila vrijednost postojećih državnih obveznica zbog višeg prinosa na nove.

Ako zastoj potraje, uticaj bi se brzo proširio s finansijskih tržišta na širu ekonomiju.

Pad bogatstva domaćinstava širom zemlje smanjio bi potrošnju, što bi takođe naštetilo ekonomiji. Po jednoj procjeni bankrot države digao bi kamatne stope na hipotekarne kredite iznad osam posto i uzrokovao pad prodaje nekretnina za 23 posto. Najdrastičniji učinak imala bi obustava isplata desetinama miliona američkih porodica koje zavise od socijalne pomoći, bonova za hranu i Medicarea.

Probijanje gornje granice duga moglo bi da uništi osam miliona radnih mjesta, upozorava Bijela kuća.

Ako se granica duga prekorači, predsjednik Džo Bajden je upozorio da bi to moglo da pošalje američku ekonomiju u slobodni pad. Probijanje gornje granice duga moglo bi da uništi osam miliona radnih mjesta, pokazala je nedavna analiza.

Milioni zaposlenih u federalnim organima bez plate

Kad Kongres ne uspe da odobri novi budžet na vreme, Vlada SAD ima predviđenu proceduru: agencije čija potrošnja nije odobrena pripremaju radnike za godišnji odmor, dok najvažnije osoblje upućuju da nastave da rade bez plate.

U protekloj deceniji dogodilo se tri puta u trajanju od najmanje jednog dana. Svim radnicima obično se platilo naknadno.

Nejasno je šta bi se sada dogodilo. Neizvjesnost bi mogla da utiče na američku vojsku, inspektore bezbjednosti hrane, kontrolore vazdušnog saobraćaja i radnike na drugim vitalnim poslovima. Savezna vlada je najveći poslodavac u zemlji, s otprilike 4,2 miliona zaposlenih.

Krah socijalnog osiguranja

Više od 60 miliona ljudi prima mjesečnu socijalnu pomoć. Sličan broj zavisi od državnog zdravstvenog osiguranja Medicare. Stručnjaci za budžet su skeptični hoće li Ministarstvo finansija imati mogućnost da pošalje starijim osobama te naknade na vrijeme, posebno ako blokada potraje nedeljama ili mjesecima.

Porast troškova zaduživanja SAD

Izdavanjem obveznica, američka vlada može relativno jeftino da pozajmi novac.

Državne obveznice SAD zbog svoje sigurnosti postale su ključni element u svjetskom finansijskom sistemu. Služeći kao rezerve za sve, od centralnih banaka stranih država do fondova tržišta novca, američke obveznice su naširoko priznate kao jedno od najsigurnijih i najlikvidnijih dostupnih ulaganja.

Jedna procjena Instituta Brookings, think tanka sa sjedištem u Vašingtonu, pokazala je da bi probijanje granice duga moglo da poveća troškove zaduživanja SAD za 750 milijardi dolara tokom sljedeće decenije.

Širenje ekonomske krize po svijetu

Mnoge države čuvaju svoje rezerve kupovinom velikih iznosa državnog duga SAD. Ali probijanje gornje granice duga moglo bi da smanji vrijednost tih obveznica.

Ekonomisti strahuju da bi to dramatično povećalo broj prezaduženih zemalja, poput Šri Lanke i Pakistana, uz potencijalnu globalnu geopolitičku nestabilnost.

Pritisak Federalnih rezervi da podigne kamatne stope tokom prošle godine kako bi se obuzdala inflacija već je umanjio vrijednost američkih obveznica za mnoge nacije. Više od polovine svjetskih rezervi strane valute sada se drži u američkim dolarima – otprilike tri puta više od bilo koje druge valute.

Pad dolara

Neispunjenje obveza moglo bi da naškodi američkom položaju na svejtskoj sceni, kažu analitičari.

Finansijski stručnjaci već su uočili znakove da je svjetska ekonomija počela da se oslobađa zavisnosti od dolara, jer zemlje poput Brazila i Malezije pozivaju na češće trgovanje u drugim valutama. Otprilike 60 posto međunarodne trgovine još uvijek se odvija u dolarima, ali neisplata duga SAD to bi mogla promijeniti, jer bi dovela do pada dolara.

Probijanje gornje granice duga bacilo bi sumnju na sposobnost američke vlade.

“To bi narušilo globalno povjerenje u naš politički sistem, jer se dio našeg položaja u svijetu temelji na međunarodnom uvjerenju da je naš politički sistem u osnovi funkcionalan”, kaže Danijel Bergstreser, profesor finansija na Univerzitetu Brandeis.