Nevjerovatan ljudski um: 10 fenomena za koje treba znati

Iluzija grupisanja je sposobnost uma da povezuje događaje koji se javljaju u nekom nizu, piše National Geographic. Jedna od ovakvih iluzija je pretpostavka o statističkim kvotama. Na primer, većina ljudi smatra da je neobično ukoliko tokom bacanja novčića četiri puta zaredom dobijete “glavu”. Međutim, ako ste dobili “glavu” tri puta uzastopno, pomislićete je veća vjerovatnoća da se to dogodi i četvrti put, iako su vaše šanse i dalje 50 odsto.

Obrnuta psihologija

Radite li ponekad nešto samo zato što ne bi trebalo? Kada radite nešto što je zabranjeno, pokazujete reaktivnu motivaciju. Ova teorija se još naziva i teorijom zabranjenog voća, a primjenjuje se na ljude koji loše reaguju na ubjeđivanje i biraju suprotstavljenu opciju,pa često budu žrtve manipulacije ne primjećujući to.

Deža vi

Imate osećaj da se nešto već dogodilo ili će se dogoditi? Ovaj zanimljivi fenomen tema je brojnih istraživanja već decenijama, pa ne čudi što o njemu postoje brojne teorije: o emocionalnim reakcijama, vremenskom jazu, mješanju sjećanja…

Apofenija

Apofenija je iskustvo prilikom kojeg uočavamo veze u nasumičnim, nepovezanim ili besmislenim podacima. Pareidolia je jedna vrsta ovakvog fenomena, pri čemu vizuelni stimulusi igraju veliku ulogu, te možemo videti životinje i lica u oblacima, na Mjesecu. Apofenija bi mogla da objasni i vjerovanje ljudi da su prilikom puštanja gramofonske ploče unazad čuli određenu poruku.

Efekat roga

Ovaj efekat se još naziva i đavolji ili obrnuti halo efekat. On pokazuje da osobe s negativnim svojstvima često doživljavamo kao ružne,neprivlačne i nepoželjne. Dakle, ukoliko osobu doživimo kao lošu na nekom polju, primjenićemo to i na stvari koje s onim u čemu je ona loša nemaju veze.

Efekat odricanja bola

Nedavno su istraživači s Univerziteta Oksford otkrili novi lijek protiv bolova – obrnuti dvogled. Naučnici su pokazali da ispitanici koji su gledali svoje ranjene ruke kroz obrnuti dvogled, iskusili mnogo manji bol, što je dovelo do smanjenja otoka. Ovo pokazuje da čak i nešto bazično kao što je bol može biti oblikovano onim što vidimo. Dakle, sledeći put kada se posiječete, učinite sebi uslugu i nemojte pogledati ranu.

Trodimenzionalni efekat

Pažljivo pogledajte djevojku koja se okreće. Možete li promijeniti smjer u kojem se kreće? Pokušajte.

Ovaj prikaz je vrsta optičke iluzije. Objektivno, ona se ne vrti ni u jednom smjeru. To je dvodimenzionalna slika koja se jednostavno pomjera napred i nazad. Međutim, naš mozak ne može da protumači dvodimenzionalne predstave svijeta. Dakle, vizuelna obrada pretpostavlja da uvijek gledamo trodimenzionalne oblike i da ih tumačimo kao takve.

Gledajući ovu sliku, fokusirajući se na sijenku ili neki drugi dio, možete natjerati svoj vizuelni sistem da rekonstruiše sliku i možete izabrati suprotni pravac okretanja djevojke.

Efekat Pigmaliona

Ovaj efekat veoma je jednostavan: visoka očekivanja dovode do boljeg učinka. Recimo, ukoliko očekujemo da nešto uradimo dobro, tako će se i dogoditi, a suprotna situacija (očekujemo loše i učinak bude loš) naziva se efektom golema. Naš um prosto stvori autosugestiju koja se ostvari baš zbog toga što se mi potrudimo da bude tako.

Efekat Purkinje

Jan Purkinje, otac moderne neurologije, pronašao je način da izazove “halucinaciju” još kao dijete. Najprije je zatvorio oči, potom je okrenuo lice ka Suncu da bi najzad pomjerao ruku naprijed-nazad ispred zatvorenih očiju. Nakon nekoliko minuta, Purkinje je primjetio različite figure i slike koje su postajale isprepletene. Ova stimulacija je povezana s moždanom korom jer ćelije počinju da pucaju u nepredvidivim “rafalima” što dovodi do percepcije imaginarnih slika.

Placebo efekat

Ukoliko pacijent vjeruje da određeni lijek zaista ima ljekovita svojstva, on će i dobiti željeni efekat, najjednostavniji je način da se objasni najpoznatiji fenomen ljudskog uma i tijela.

(Kurir)