Nije samo Njujork, gradovi širom svijeta tonu velikom brzinom

Grad Njujork tone pod teretom svih svojih zgrada, pokazalo je novo istraživanje. Ovaj postupni proces mogao bi predstavljati probleme za grad oko kojeg nivomora raste više nego dvostruko brže od globalne stope i predviđa se da će porasti između 20 i 75 centimetara do 2050. godine. Štaviše, naučnici očekuju češće i ekstremnije kišne događaje i uragane zbog klimatske krize koju je podstakao čovjek, piše CNN, prenosi Index.

“Daleko smo od toga da će nas okean preplaviti, ali imali smo nekoliko velikih uragana poput Sandy i Ide u Njujorku kada su obilne kiše uzrokovale poplave u gradu, a neki od učinaka urbanizacije omogućili su prodor vode”, rekao je vodeći autor studije Tom Parsons, geofizičar pri Geološkom institutu SAD.

Rad objavljen u časopisu Earth's Future ima za cilj da pokaže kako bi visoke zgrade u obalnim, riječnim ili jezerskim područjima mogle pridonijeti budućem riziku od poplava te da treba preduzeti mjere za ublažavanje potencijalno opasnih uticaja.

Istraživači su izračunali masu 1.084.954 zgrade koje su postojale u pet gradskih okruga Njujorka u to vrijeme, došavši do zaključka da su težile oko 762 milijarde kilograma – što je jednako otprilike 1,9 miliona potpuno natovarenih boinga 747-400.

Slijeganje tla

Istraživači su zatim izradili simulacije za izračunavanje učinaka te težine na tlo, upoređujući to sa satelitskim podacima koji pokazuju stvarnu površinsku geologiju. Ta je analiza otkrila brzinu kojom grad tone: “Prosjek je oko jedan do dva milimetra godišnje, s nekim područjima većeg slijeganja koja idu do oko 4,5 milimetara godišnje”, rekao je Parsons.

Slijeganje je tehnički izraz za spuštanje Zemljine površine zbog prirodnih ili umjetnih uzroka. Studija iz septembra 2022. pokazala je da 44 od 48 najnaseljenijih obalnih gradova ima područja koja tonu brže nego što se nivo mora diže. Novi pristup ove studije je da se posebno uzme u obzir težina zgrada u Njujorku i kako one pridonose slijeganju tla ispod sebe.

Međutim, nije svako potonuće posljedica težine zgrada. “Mogli smo vidjeti neke korespondencije gdje postoji gradnja na vrlo mekim područjima i umjetnom nasipu. Na drugim mjestima vidimo slijeganje koje je teško objasniti. Postoji mnogo različitih uzroka, kao što je postglacijalno opuštanje koje se dogodilo nakon posljednjeg ledenog doba ili pumpanje podzemne vode”, rekao je Parsons.

Neka područja donjeg Menhetana, Bruklina i Kvinsa među onima su koja tonu brzinom većom od prosječne, pokazuje studija.

“Čini se da nešto od toga odgovara građevinskim projektima koji su u toku. Ali takođe vidimo slijeganje na sjevernom kraju Staten Ajlanda za koje ne mogu pronaći objašnjenje, a istražio sam razne stvari – tako da to još uvijek ostaje misterija”, rekao je Parsons za CNN.

Ne tone samo Njujork

Slijeganje može dovesti i do ranije prijetnje poplavama od porasta nivoa mora, sugeriše istraživanje, i to ne samo u Njujorku. “To je globalni problem. Moji koautori sa Univerziteta Rhode Island posmatrali su 99 gradova širom svijeta, ne samo obalnih, nego i u unutrašnjosti, i velika većina njih ima problema sa slijeganjem tla”, rekao je Parsons, navodeći slučaj Džakarte, koja tone tako brzo da indonežanska vlada planira da izgradi novi glavni grad na drugom mjestu.

“Znamo da globalni nivo mora raste i da se obale mijenjaju te da je ključno razumjeti uticaj ljudskih aktivnosti, poput emisije stakleničkih gasova, na naš svijet koji se zagrijava. Ovo istraživanje bavi se važnim ljudskim faktorom koji je tek nedavno došao u fokus – učinkom opterećenja urbanih zgrada na slijeganje obalnog tla”, rekla je geofizičarka Sophie Coulson, postdoktorandica na Nacionalnoj laboratoriji Los Alamos koja nije bila uključena u studiju.

Autori, dodala je Coulson, koriste pametnu kombinaciju računarskog modeliranja, satelitskih mjerenja i GPS podataka kako bi procijenili kratkoročne i dugoročne stope slijeganja različitih područja grada i identifikovali područja koja su najugroženija.

“Njujork je jedno od najgušće naseljenih obalnih područja na svijetu, s velikim dijelom kritične infrastrukture izgrađenom u nižim obalnim područjima. Razumijevanje kako i zašto se krajolik mijenja i identifikovanje područja najosjetljivijih na poplave ključni su za prave pripreme za ublažavanje budućeg porasta razine mora”, zaključila je Coulson.