Nijemci dominiraju i u sektoru električnih automobila u BiH

U Bosnu i Hercegovinu za osam mjeseci ove godine uvezeno je 31 električno vozilo, uglavnom iz Njemačke, vrijednosti skoro dvije milijarde KM, i 365 hibridnih automobila vrijednih 19,5 miliona KM, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

Uvoz ovih automobila znatno je porastao u posljednjih pet godina. Tako je u prošloj godini uvezeno 50 električnih i 359 hibridnih vozila, dok je u 2020. uvezeno 12 električnih i 67 hibridnih. U 2019. godini u BiH je uvezeno 14 električnih i 107 hibridnih vozila.

Najskuplji električni automobil uvezen u ovoj godini je Porsche Taycan GTS, čija je cijena iznosila 189.997 KM, te je još plaćeno 43.437 KM uvoznih dažbina. Na drugom mjestu je Porsche Taycan 4s, koji je koštao 180.633 KM, te je na njegov uvoz plaćeno i 41.298 KM dažbina. Treću poziciju zauzeo je takođe Porsche Taycan, koji je plaćen 151.927 KM, a uvozne dažbine koštale su 34.738 KM.

Podaci UIO BiH pokazuju da se električni automobil može kupiti i za znatno manje iznose. Tako je u ovoj godini uvezen i Peugeot ION, koji je koštao 2.458 KM, a na listi najjeftinijih su i dva Fiata 500e, koji su koštali 8.476 KM, odnosno 8.591 KM.

Najskuplji električni automobil ikada uvezen u BiH bio je Tesla Motors, model s, tip: 002. Cijena ovog automobila uvezenog 2017. godine iznosila je 294.153 KM.

Da ima određenog pomaka u razvoju elektromobilnosti za Bloomberg Adriju potvrđuju i iz Udruženja za elektromobilnost pri Privrednoj komori FBiH.

“Konkretno za BiH možemo reći da ima pomaka i to u kratkom vremenu, od zakonske regulative na entiteskim nivoima, koji tretiraju elektromobilnost, subvencija, iako trenutno samo u FBiH, pa do određenog broja punionica, iako većinom privatnog karaktera. U poređenju s regionom, tu nam je najbolji uzor Hrvatska, koja bilježi znatne pomake, što je rezultat značajnih subvencija za privatna i fizička lica i razvoja zakonske regulative, gdje je u tom smislu najznačajniji pomak napravljen pojednostavljenjem izgradnje mreže punionica. Evidentno je da uprkos brojnim trenutnim preprekama na globalnom nivou, koje su zajedničke u domenu elektromobilnosti, njen razvoj je vizija budućnosti i opredjeljenje svih zemalja kako bi se ostvarili ciljevi dekarbonizacije”, kažu iz Udruženja.

Isplativa investicija

Dodaju da, iako BiH u poređenju s Evropom zaostaje u smislu broja registrovanih električnih vozila, infrastrukture, poticaja, zakonske regulative, ipak i zemlje u Evropi, pa čak i lideri u razvoju elektromobilnosti dijele iste probleme.

“Na kongresu nove mobilnosti u Poljskoj ukazali su nam na to da imaju iste probleme, naročito sada kada je cijena električne energije u porastu. Takođe, električna vozila i dalje su nedovoljno pristupačna, te je i infrastruktura još uvijek nedovoljno razvijena i neusklađena između zemalja članica EU kada je riječ o usluzi naplate između različitih operatera”, ističu iz Udruženja.

Ipak, iz Udruženja pojašnjavaju da je isplativo investirati u električna vozila, navodeći da ih je ovakvim vozilom put od Sarajeva do Bihaća koštao ukupno 14,70 KM električne enegije, dok ih je put do Ptuja (Slovenija) i nazad koštao oko 19,90 KM električne energije.

“U prilog isplativosti korištenja električnog vozila možemo navesti i to da je punjenje vozila u obje navedene situacije bilo besplatno s obzirom na to da postoje punionice na kojima se punjenje ne plaća. Kada govorimo o kupovini električnih vozila, njihova cijena je viša od cijene vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, ali uz podsticaje za fizička lica, koji trenutno iznose 10.000 KM, i uz primjenu mjere ukidanja uvozne carine na električna vozila, cijena električnog vozila postaje dosta pristupačnija. Trenutno registracija električnog vozila košta koliko i registracija najmodernijeg dizel vozila, što naravno nije ispravno, ali u narednom periodu potrebno je uložiti mnogo truda da se to promijeni, što će se, nadamo se, brzo desiti”, za Bloomberg Adriju kaže Armin Hodžić, direktor sektora za energetiku PK FBiH.

Hodžić dodaje da treba uzeti u obzir i kapacitete BiH za proizvodnju električne energije.

“S obzirom na to da BiH izvozi električnu energiju i da je to ‘domaći proizvod’, elektrifikacijom transporta samo bi se povećala sigurnost elektroenergetskog sistema BiH, čime bi, gledano dugoročno, postajala sve više ovisna o ‘domaćem proizvodu’. Premda, certifikati o porijeklu elektične energije još uvijek se ne primjenjuju na teritoriji BiH, a njihovom primjenom bi se omogućilo da se energija proizvedena iz obnovljivih izvora koristi direktno za transport i na taj način bi se sigurno dijelom ispunile obaveze preuzete potpisanim ugovorima, a navedenim u strateškim dokumentima”, kaže Hodžić.

Kada posmatramo punjenje električnih vozila u BiH, zavisno od lokacije, odnosno od usluge koja se koristi, cijene punjenja variraju. Negdje je to besplatno, negdje se punjenje plaća prema nekoj fiksnoj tarifi, dok je negdje punjenje vozila uračunato u osnovnu uslugu kao što je noćenje, servis vozila, cijena hrane i sl. Punjenje vozila na punionicama koje se nalaze na lokacijama regionalnih centara Elektroprivrede BiH je besplatno za sve korisnike usluge punjenja.

Udruženje je izradilo i online platformu koja sadrži mapu punonica te trenutno u BiH postoje 173 punjača s 205 konektora za punjenje električnih vozila. Ovaj broj je daleko od potrebnog, posebno jer je riječ uglavnom o sporim AC punionicama privatnog karaktera.

“Da bi se ovaj broj povećao, neophodno je prije svega unaprijediti zakonsku regulativu koja tretira ovu oblast, a koja je trenutni veliki ‘kamen spoticanja’.  Takođe, raspored punionica je oblast koja treba da bude strateški definisana, pri tome uzeti u obzir stvarno stanje i situaciju na terenu prema konfiguraciji terena kojim se ide električnim vozilima, a ne samo na bazi proračuna kako je to većinom slučaj”, dodaju iz Udruženja.

Vlada FBiH je usvojila Program za subvenciju kupovine električnih i hibridnih vozila, čime je izdvojeno 1.000.000 KM. Do sada su izabrana 33 korisnika kojima je dodijeljeno 175.000 KM. Iz Udruženja kažu da je limitirajući faktor ove mjere nemogućnost pravnih lica da se prijave na poziv.

“Limitirajući faktor je i to da nove narudžbe kupaca od momenta objave poziva, prema mreži ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima, u većini slučajeve neće stići za vijeme trajanja poziva, uz dodani limit o neprihvatljivost lizinga, s obzirom na to da se fizička lica vrlo često opredjeljuju na ovaj model kupovine”, kažu iz Udruženja te dodaju: “Ipak, Vlada FBiH je napravila značajan korak jer su ovo ne samo prve subvencije u BiH za nabavku električnog vozila, već i zvanično opredjeljenje i prihvatanje električnih vozila u smanjenju zagađenja i ostvarenju ciljeva dekarbonizacije”.