Niži nameti na plate put do zapošljavanja i razvoja

Visoke stope oporezivanja rada podstiču neformalnu zaposlenost, koja predstavlja jedan od ključnih elemenata neformalne ekonomije, zbog čega bi porez i doprinose u RS trebalo bez odlaganja zbirno sniziti, čime bi bilo podstaknuto i zapošljavanje i ekonomski rast.

Ključni su to zaključci koji su proistekli iz istraživanja “Oporezivanje rada i neformalna ekonomija”, koje je pripremila Unija udruženja poslodavaca RS u saradnji sa Centrom za istraživanja i studije GEA iz Banjaluke.

Poresko opterećenje rada izraženo učešćem poreskog klina u prosječnoj plati u RS iznosi 38,5 odsto. U istraživanju je navedeno da to predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2008. godinu kada je poreski klin iznosio 32,7 odsto, čime se RS približila prosjeku EU, čije su pojedine članice preduzele mjere u pravcu smanjenja oporezivanja rada.

– Osim toga, progresivnost oporezivanja rada u RS je relativno niska, što znači da nema značajnijih rasterećenja na niske zarade. Poreski klin za platu u visini od 67 odsto prosječne zarade iznosi 37,7 odsto, što je samo 1,35 odsto niže u odnosu na poreski klin za platu u visini od 167 odsto prosječne – navedeno je u istraživanju.

Poslodavci visok porez i doprinose na platu navode kao jedan od najvećih problema za poslovanje u formalnom sektoru i smatraju da što prije treba sprovesti reformu u toj oblasti. Kao primjer pozitivnog efekta smanjenja nameta u istraživanju je naveden sektor tekstila, kože i obuće, u kojem se od 2011. osnovica za obračun doprinosa utvrđuje na poseban način. Snažan rast zaposlenosti u tom sektoru, koji je uslijedio nakon toga, sugeriše da je navedena promjena možda doprinijela ovom porastu.

– Znatan broj međunarodnih istraživanja je takođe svrstao poreze i doprinose na zaradu među glavne uzroke postojanja neformalne ekonomije. U skladu s tim, sugeriše se da se smanjenjem oporezivanja rada povećava stopa zaposlenosti u formalnom sektoru i postiže bolja naplativost poreza – istaknuto je u istraživanju.

Projekcije kretanja prihoda nakon sniženja poreskog klina pokazuju da će efekat na strani prihoda zavisiti od uticaja na dodatno zapošljavanje u formalnom sektoru.

– Više razloga sugeriše da bi ovaj efekat u RS imao potencijal da bude relativno visok ukoliko bi preporuke koje su navedene bile sprovedene u paketu. RS trenutno ima izrazito nisku stopu zaposlenosti, relativno visok poreski klin, visok nivo neformalne ekonomije i pretežnu percepciju poslovnog sektora o nedovoljno kvalitetnom radu kontrolnih organa – istakli su autori istraživanja, navodeći da postoji mogućnost dobijanja pomoći od međunarodnih finansijskih institucija za podršku ovom ili sličnom paketu mjera za poresko rasterećenje.

Istraživanja o obimu neformalne zaposlenosti su dala različite rezultate, a prema jednom od njih iz prošle godine oko 35 odsto zaposlenih u RS radi na crno. Više od 36.000 zaposlenih je prijavljeno na najnižu platu od 370 KM i u toj grupi se nalazi dobar dio onih koji rade na sivo, što podrazumijeva isplatu dijela plate na ruke, odnosno bez plaćanja obaveza na cijelu zaradu.

– Negativan uticaj neformalnog zapošljavanja je najizraženiji u slučaju nisko plaćenih radnika, jer obično te radnike ostavlja bez zdravstvene zaštite, penzije ili osiguranja od nezaposlenosti – navedeno je u istraživanju.

Rezultati istraživanja su predstavljeni na jučerašnjem okruglom stolu u Banjaluci “Smanjenje oporezivanja rada – put ka ekonomskom rastu?”, koji je organizovala Unija udruženja poslodavaca RS. Predsjednik ove asocijacije Dragutin Škrebić rekao je da bi smanjenje poreskog opterećenja na rad uticalo na rast broja zaposlenih i plata i privlačenje investitora.

– Vlada je od 2008. do 2011. godine značajno povećala poreze i doprinose i to je jedan od razloga zašto je došlo do pada broja zaposlenih. Posljedica svega je i rad na crno i isplata dijela plata na ruke. Za nas je i jedno i drugo nedopustivo i borimo se protiv takve prakse, jer je to pogubno za RS – rekao je Škrebić, navodeći da Vlada što prije treba da posegne za smanjenjem stope poreza i doprinosa.

Predrag Duduković iz banjalučke firme “Kolorit” kazao je da su porez i doprinosi prije osam godina bili na najnižem nivou i da su bili prihvatljivi za poslodavce jer je najveći broj njih redovno izmirivao sve obaveze.

– Vlada bi smanjenjem doprinosa rasteretila troškove rada svakog poslodavca i otvorila mogućnost za novo zapošljavanje – kaže Duduković i dodaje da bi veći obuhvat naplate poreza neutralisao pad prihoda usljed nižih stopa.

Preporuke

– Utvrditi poreski klin u RS na nivou iz 2008. godine kada je za prosječnu platu iznosio 32,7 odsto ili niže

– Smanjenje poreskog klina dizajnirati na način da on bude najizraženiji kod niskih primanja

– Ojačati kvalitet rada i nezavisnost kontrolnih organa

– Razviti dodatne stimulativne mjere za prelazak iz neformalnog u formalni sektor

– Jačati društvenu odgovornost i svjesnost svih aktera o negativnim posljedicama rada u neformalnom sektoru

– Ovaj proces podržati kroz sveobuhvatnu kampanju jačanja fiskalne odgovornosti i transparentnosti javnog sektora

– Sve navedene mjere je potrebno sprovesti u paketu.

(Glas Srpske)