Njemačka razmatra zabranu desničarske stranke AfD

Njemačka raspravlja hoće li zabraniti krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD) dok stranka raste na 21 posto u anketama i dok obavještajci smatraju da njezini članovi postaju sve ekstremniji.

Frank Valter Štajnmajer, njemački predsjednik, upozorio je u govoru domaćoj obavještajnoj agenciji da “svi imamo u svojim rukama staviti one koji preziru našu demokratiju, na njihova mjesta”.

Njegov govor u dvorcu gdje je stvoren njemački poslijeratni ustav se smatra podrškom zabrani nakon što je Tomas Heldvang , šef obavještajne službe, upozorio na rastući uticaj desničarskih ekstremista u stranci.

“Vidimo značajan broj protagonista u ovoj stranci koji šire mržnju protiv svih vrsta manjina ovdje u Njemačkoj”, kazao je Haldenvang.

Mnogi govore o sve jačem uticaju Bjorna Hekea, šefa AfD-a u istočnoj državi Tiringiji. Heke, bivši nastavnik istorije, poznat je po svom “hitlerovskom jeziku”. Ugledni novinski magazin Der Špigel ušao je u debatu pod naslovom: “Zabraniti neprijatelje ustava!”

Upozorava se da se AfD sve više i više radikalizovao.

“Vrijeme je da obranimo demokratiju boljim oružjem”, stoji u Der Špigelu.

Zamjenik vladajućih socijaldemokrata OlafaŠolca također je rekao da bi trebalo razmotriti zabranu ako Savezni ured za zaštitu ustava AfD kategorizira kao skupinu “dokazanih desničarskih ekstremista”.

No, lider Hrišćansko-demokratske unije Friedrich Merz upozorio je da “zabrana stranaka zapravo nikada nije riješila političke probleme”.

AfD nikad snažniji

U međuvremenu je Njemački institut za ljudska prava, nevladina organizacija, objavio da je “AfD dostigao stepen opasnosti da se prema ustavu može zabraniti”.

U analizi su upozorili da stranka aktivno i metodično nastoji provesti svoje rasističke i desnoekstremističke ciljeve i pomjerati granice onoga što se može reći kako bi se ljudi naviknuli na svoje etnonacionalističke pozicije.

Njemačka ima problematičnu istoriju zabranjivanja stranaka, a Oto fon Bizmark, prvi kancelar zemlje, zabranio je socijaldemokrate zbog nelojalnosti Kaiseru (Caru). Kad su nacisti došli na vlast, zabranili su sve druge stranke.

Njemačka Demokratska Republika (Istočna Njemačka) takođe je zabranila druge stranke koje nisu povezane s vladajućom Strankom socijalističkog jedinstva.

Poslijeratni njemački ustav, koji je želio izbjeći ovaj autoritarni eksces, pravno je otežao zabranu stranke. Pokušaji zabrane neonacističke stranke NPD 2003. i 2017. propali su na najvišem sudu.

(A. S.)