Njemačka traži radikalnu reformu EU: Kvalifikovana većina umjesto jednoglasnog odlučivanja?

Nema proširenja Europske unije bez ukidanja jednoglasnosti u donošenju odluka, smatraju autori izvješća Europskog parlamenta koje je danas usvojeno.

Petero zastupnika liberala, pučana, socijalista, zelenih i ljevice, četvero Nijemaca i Nizozemac autori su izvješća koje predlaže izmjene europskih ugovora, između ostalog kako bi se ukinula jednoglasnost pri donošenju odluka, jačale zakonodavne ovlasti Europskog parlamenta te uspostavile energetska i obrambena Unija. Izvješće je prihvaćeno s 291 glasom “za” i 274 “protiv”.

“Od Lisabonskog ugovora svijet se dramatično promijenio”, rekao je dan ranije u raspravi o izvješću liberal Guy Verhofstadt na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, upozorivši kako ovakva EU nije spremna na “brutalniji svijet” niti na proširenje. “Reagiramo premalo ili prekasno jer smo paralizirani jednoglasnošću pri donošenju odluka”, rekao je bivši belgijski premijer, koji tvrdi da su pravo veta i ucjene postali “standardna praksa u EU”.

Europsko vijeće odlučuje jednoglasno, a Vijeće Europske unije se tim načelom koristi pri donošenju odluka o nizu “osjetljivih” pitanja poput vanjske i sigurnosne politike, financija, dijela odredbi u pravosuđu i unutarnjim poslovima, članstva u EU i drugih.

“Moramo stvoriti odbrambenu uniju”

Unutar Europske unije traju rasprave treba li se jednoglasnost zamijeniti kvalificiranom većinom kako bi se odlučivanje saveza ubrzalo, no tome se protivi niz država. Tome se protive i premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović.

Verhofstadt i kolege predlažu stvaranje “pojačane” kvalificirane većine kojom bi odluke donosile dvije trećine članica koje predstavljaju više od 50 posto stanovništva. Liberal tvrdi kako bi se time “dramatično poboljšao” status “manjih ili srednje velikih članica”. Naglasio je da se time “ne stvara europska superdržava” pa rekao da se bez te reforme “EU ne može proširiti”.

Sven Simon iz Europske pučke stranke rekao je da to pitanje nije izbor između federalizma i nacionalnih država, nego način da EU postane usredotočenija i sposobnija djelovati.

“Moramo postići obrambenu uniju kako bismo se mogli obraniti, što danas nije slučaj”, rekao je pučanin, naglasivši i potrebu energetske suradnje. Europa mora zaštititi svoje granice, što je nemoguće bez dogovora o migracijskoj politici koji je stalno blokiran vetima. “Treba nam i Europska komisija koja je birana na izborima te može biti izglasana s vlasti”, rekao je Simon.

“Zabrinutim kolegama” poručio je da je ovo “prvi korak na dugoj cesti”, jer eventualna reforma ugovora treba odobrenje svih članica.

“Zbog Orbana je blokirana cijela EU”

Socijalistkinja Gabriele Bischoff rekla je kako su reforma i proširenje “dvije strane iste kovanice” te da ne može biti jednog bez drugoga. “Zato je važno da shvatimo implikacije toga. Ne može biti 35 članica koje mogu staviti veto, moramo biti učinkovitiji”, rekla je Njemica.

Zastupnik zelenih Daniel Freund naveo je mađarskog premijera Viktora Orbana kao primjer “jedne osobe zbog koje je blokirana cijela Europska unija”. “To nije samo nedemokratski nego i sigurnosni problem”, kazao je.

Povjerenik Komisije za međuinstitucionalne odnose i administraciju Maroš Šefčovič u raspravi je rekao kako su svjetske krize pokazale ograničenja trenutnog pravnog okvira. “Sljedeći veliki prioritet pred nama je proširenje. To može biti katalizator promjena. Dok širimo našu Uniju, možemo ju i produbiti”, zaključio je.

Hrvatski evroparlamentarci podijeljeni

Hrvatski zastupnici bili su podijeljeni u glasanju za taj dokument. Pučani Željana Zovko, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak su mu se usprotivili, kao i konzervativac Ladislav Ilčić te neovisni Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić, dok su ga podržali socijalisti i demokrati Biljana Borzan, Predrag Matić i Tonino Picula te liberal Valter Flego.

EPP-ovci smatraju kako bi se tim promjenama oslabio institucionalni položaj manjih država, a da se istodobno ne bi poboljšala spremnost Europe da se nosi s ključnim izazovima.

“Zbog toga je neshvatljivo da bilo koji hrvatski zastupnik podrži takve centralističke tendencije. Skandalozno je u jednom od ključnih glasovanja mandata staviti vlastitu ideološku afilijaciju ispred očitih nacionalnih i strateških interesa Hrvatske”, priopćili su hrvatski pučani.

Njihov zastupnik Karlo Ressler smatra kako jednoglasnost “ne stvara tolike probleme” unutar Europske unije, pa navodi primjer jedanaest paketa sankcija Rusiji uvedenih usprkos pravu veta. Upravo je jednoglasnost “važna za koheziju” Unije jer daje legitimitet svakoj odluci, jer svaka država stane iza konačne odluke o kojoj se pregovara i u obzir se uzimaju nacionalni interesi.

Zastupnik liberala Valter Flego, koji je podržao izvješće, istaknuo je kako je to učinio “zbog jednostavnijeg funkcioniranja EU” i da bi savez bio svjetski predvodnik.

“Način odlučivanja kakav trenutno imamo to ne omogućuje. Današnja odluka nikako ne ide nauštrb malih zemalja, nego je jamstvo buduće efikasnosti odlučivanja”, rekao je Flego Hini i napomenuo kako se nalazimo u predizbornom razdoblju, “što se vidi po manipulacijama i iskrivljavanju istine od strane EPP-a”.

“Slovenija je ucjenjivala i blokirala Hrvatsku”

“Sjetimo se Hrvatske, koja je bila ucjenjivanja i blokirana na europskom putu od Slovenije. Danas istu sudbinu proživljava Sjeverna Makedonija. Danas samo imali povijesnu priliku to promijeniti i glasati za prijedlog koji uvodi ‘osigurače’ odnosno da jedna zemlja to više neće moći činiti. Znate li za koga je danas najtužniji dan? Za gospodina Orbana i Roberta Fica”, rekao je zastupnik iz Istre.

Sokol je podsjetio na izjavu predsjednika Zorana Milanovića iz listopada ove godine u kojoj je rekao da bi svatko tko podigne ruku za taj prijedlog “počinio čin veleizdaje”.

Njemu je najproblematičnije predloženo ukidanje veta kod vanjske i porezne politike, kao i inicijative da se smanji broj povjerenika, što bi značilo da nema svaka država svog predstavnika. I Sokol smatra da bi se tim prijedlozima samo jačale podjele i euroskepticizam te da se postavlja pitanje kako bi države koje su preglasane potom implementirale odluke kojima su se protivile.

Odluku dijela zastupnika da podrži to izvješće nazvao je “skandaloznom”, istaknuvši da je ona “apsolutno protiv nacionalnih interesa”.

Kao razlog za njihovu odluku Sokol vidi “dodvoravanje političkim grupacijama i ideološko-političke, pa i osobne interese koji su dobili prednost pred nacionalnim interesima”. Upozorio je da bi takve izmjene ugovora ugrozile i “opstanak same Europske unije” ili stvorile Europu više brzina, centra i margine, prenosi index.hr.