Njemačka više nije hrišćanska zemlja?

Stotinama godina u Njemačkoj su prevladavali vjernici Katoličke ili Evangeličke crkve. Zadnjih godina se to drastično promijenilo, pa tako mnogi danas više ne znaju ni zašto se uopšte slavi Uskrs, prenosi DW.

“Protestant ili katolik?” To je pitanje u Njemačkoj dugo bilo relevantno jer je govorilo mnogo o svjetonazoru i načinu života. Pričest ili konfirmacija i crkveno vjenčanje za većinu su bili sami po sebi razumljivi. Generacije i generacije su svoje slobodno vrijeme provodile na crkvenim aktivnostima.

Sve to se već odavno počelo mijenjati. Još prije godinu dana u Njemačkoj je bilo 51 posto katolika i protestanata. Sada, u proljeće ove godine, po prvi put nakon dugo vremena većina stanovnika ne pripada ni Katoličkoj niti Evangeličkoj crkvi.

“To je istorijski trenutak, budući da, uopšteno gledajući, nakon mnogo vjekova u Njemačkoj više nije ‘normalno‘ biti vjernik”, kaže Carsten Frerk, berlinski sociolog iz naučne grupe Svjetonazori u Njemačkoj (fowid). Tu grupu je osnovala humanistička zaklada Giordano Bruno, koja je kritička prema religiji.

Gubitak značenja

„Nekada su crkve učestvovale u svim segmentima društvenog života”, kaže religijski sociolog Detlef Pollack sa Univerziteta Münster. 50-ih godina prošlog vijeka one su bile prisutne u svakodnevici ljudi, određivale uopšteno prihvaćena shvatanja porodičnog života, morala i svjetonazora te stabilizovale novonastali politički poredak, objašnjava Pollack.

I dodaje da su i u decenijama nakon toga dvije velike crkve imale uticaja na javnost, „recimo kada se radilo o pomirenju s istočnoeuropskim susjedima ili o pitanjima socijalne pravde ili o biotehničkim pitanjima na granici između života i smrti”.

Prema Pollackovom mišljenju, Crkve su polako počele gubiti na značenju u 60-im godinama prošlog stoljeća, kada je s privrednim poletom došlo do promjene porodičnih struktura i emancipacije žena. Tada je počela slabiti vjerska povezanost. Ali prije otkazivanja vjere obično dolazi do prestanka učestvovanja u crkvenom životu. „Kada se odreknete vjerske tradicije, onda pada i uticaj religije na način življenja”, pojašnjava Pollack.

Stariji umiru, mlađi napuštaju Crkvu

Uprkos tom trendu u 90-im godinama prošlog vijeka se više od 72 posto stanovnika Njemačke izjašnjavalo kao pripadnici jedne od dvije velike Crkve. „Negativni razvoj se uočava već duže vrijeme. Ali on se u proteklih šest godina jako ubrzao”, kaže sociolog Frerk. Crkve su u periodu od 2000. do 2015. godišnje gubile oko 0,6 do 0,8 posto udjela u stanovništvu, a nakon 2016. ta se stopa povećala na 1 do 1,4 posto godišnje.

Stariji vjernici polako umiru, a mlađi u zadnje vrijeme sve češće službeno izlaze iz Crkve. Nisu svi ti izlasci politički motivisani, kaže Robert Stephanus, predsjednik nadkonfesionalnog udruženja REMID. Mnogi ne žele više plaćati crkveni porez koji za Crkve ubire njemačka država, a dio ih na taj način prosvjeduje protiv načina na koji se Crkve odnose prema seksualnim skandalima u vlastitim redovima.

U Njemačkoj u međuvremenu živi više od 40 posto ljudi koji ne pripadaju nijednoj od dvije velike Crkve. Naravno, to ne znači i da nisu vjernici. Mnogi su, na primjer, muslimani ili Židovi, a tu su i pripadnici drugih hrišćanskih zajednica.

Ljudi više ne znaju ni zašto se slavi Uskrs

Nedavno ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo Institut za demoskopiju Allensbach po nalogu lista Frankfurter Allgemeine Zeitung pozabavilo se razlozima tog negativnog trenda u nekada hršćanskoj Njemačkoj.

Ispitivanje opisuje „tri nivoa erozije”. Najprije su ljudi izgubili „vjeru u bitne sadržaje hrršćanstva”. Tako još samo 37 posto građana vjeruje da je Isus božji sin (1986. – 56 posto). Drugi stupanj je izlazak iz Crkve kao organizacije, a nakon toga slijedi „odricanje od hrišćanskih kulturnih tradicija”, mada se još „neko određeno vrijeme” drži do njih.

Zanimljivo je da uprkos svemu 70 posto ispitanika smatra da je hrišćanstvo sastavni dio Njemačke – i kod ateista je ta brojka prilično visoka, čak 55 posto.

Koliko je izgubljeno zanimanje za hrišćanske sadržaje pokazuje i činjenica da sve manje ljudi zna zašto se slave određeni crkveni blagdani poput Uskrsa. Vrhunac je da je za većinu građana Njemačke crkveni blagdan Uzašašća (ove godine se obilježava 26.5.) već odavno samo Dan očeva ili jednostavno Dan muškaraca. A ne blagdan kojim se 40. dana poslije Uskrsa slavi Kristov uzlazak na nebo.

Danas u Njemačkoj ima manje od 22 miliona katolika i manje od 20 miliona protestanata – što je ukupno ispod 50 posto stanovništva. Stručnjaci procjenjuju da će 2060. godine samo još 30 posto njemačkih građana biti vjernici Katoličke ili Evangeličke crkve.

(N.S)