Njemačka vlada odgovorila AfD-u na poslaničko pitanje o ulozi Kristijana Šmita u BiH
Savezna vlada Njemačke je početkom marta odgovorila na „Mali upit“ o ulozi Kristijana Šmita u Bosni i Hercegovini, saopštila je Ambasada Njemačke u BiH.
– Sa stanovišta Savezne vlade imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika i nasljednika Valentina Inzka na zakonit način izvršio je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC), koji je za to isključivo odgovoran, 27. maja 2021. godine s 54 od 55 mogućih glasova. Odlučno odbacujemo bilo kakve suprotne tvrdnje koje su mogle proizaći iz nedavnih medijskih izvještaja. Samo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nema konstitutivnu ulogu u imenovanju visokog predstavnika.
U skladu sa svojim mandatom, visoki predstavnik nadzire poštivanje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma. To uključuje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Dužnosti visokog predstavnika uključuju također i da on dva puta godišnje izvještava Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u okviru njegovog rotirajućeg polugodišnjeg sagledavanja situacije u Bosni i Hercegovini.
Savezna vlada Njemačke je u redovnom kontaktu sa ostalim članicama PIC-a i visokim predstavnikom. Uloga visokog predstavnika je definisana Aneksom X Dejtonskog mirovnog sporazuma. Savezna vlada podržava rad visokog predstavnika, koji svoje odluke donosi nezavisno i samostalno.
Vladavina prava u Bosni i Hercegovini predstavlja stalnu brigu Savezne vlade o kojoj vodi računa, posebno u okviru njenog članstva u Evropskoj uniji (EU), Vijeću Evrope i OSCE-u, ali i kroz bilateralne projekte. Istrage ili sudski postupci zbog sumnje na počinjenje krivičnih djela su prema mišljenju Savezne vlade predmet nadležnih pravosudnih organa – bez obzira na porijeklo osumnjičenog(ih) iz jednog od dva entiteta.
Od svog imenovanja 1995. godine, visoki predstavnik je značajno doprinio miru i stabilnosti u zemlji. I nakon gotovo 30 godina od zaključivanja Dejtonskog sporazuma, Savezna vlada smatra da visoki predstavnik ostaje važan faktor stabilnosti Bosne i Hercegovine, a time i regije – navodi se u saopštenju njemačke ambasade u BiH.
AfD: Ozbiljne sumnje
Poslanička grupa Alternative za Njemačku (AfD) podnijela je krajem februara poslaničko pitanje u njemačkom Bundestagu u vezi sa ulogom Kristijana Šmita u Bosni i Hercegovini, te zatražila procjenu legitimiteta njegove pozicije u svjetlu nedostatka odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, kao i odbijanja Rusije i Kine da potvrde Šmitovo imenovanje.
U zahtjevu koji su uložili poslanik Jan Wenzel Schmidt i poslanička grupa AfD-a stoji da je Šmita u maju 2021. godine imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC).
“Međutim, to imenovanje nije potvrđeno od strane Savjeta bezbjednosti UN, što, prema mišljenju podnosilaca ovog pitanja, dovodi u sumnju međunarodno-pravnu legitimnost njegove funkcije i njegovih odluka. Uprkos tome, visoki predstavnik je, prema pravnom shvatanju podnosilaca pitanja, donio više obavezujućih odluka koje duboko zadiru u ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Podnosioci pitanja imaju ozbiljne sumnje da su ovim odlukama prekoračene nadležnosti visokog predstavnika predviđene Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navedeno je u obraćanju AfD-a.
Zatim su uslijedila pitanja AfD-a za Saveznu vladu:
1. Da li je Savezna vlada formirala stav o međunarodnopravnoj legitimaciji Christiana Schmidta kao Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, s obzirom na nedostatak odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, i ako jeste, kakav je taj stav?
2. Koje posljedice Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile potvrditi Christiana Schmidta kao Visokog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a?
3. Koje pravno obavezujuće odluke je, prema procjeni Savezne vlade, Visoki predstavnik donio u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on?
4. Da li Savezna vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje Visoki predstavnik ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne?
5. Kakve posljedice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet Bosne i Hercegovine uslijed ovih mjera?
6. Da li je Savezna vlada preduzela korake da se imenovanje Christiana Schmidta potvrdi u Vijeću sigurnosti UN-a, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije?
7. Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja Visokog predstavnika kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način?
8. Da li se Savezna vlada bavila pitanjem da li su politički procesi u Bosni i Hercegovini – posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mjere Savezna vlada preduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese?
9. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke Visokog predstavnika mogu dovesti do daljnje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav?
10. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje Visokog predstavnika u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, i ako jeste, kakav je taj stav?
11. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li je djelovanje Visokog predstavnika vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jeste, kakav je taj stav?
12. Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i djelovanjem Visokog predstavnika, i kakav je taj stav?
13. Da li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi Visokog predstavnika, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama?
14. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakve posljedice odluke Visokog predstavnika imaju po ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine, i ako jeste, kakav je taj stav?
15. Da li Savezna vlada vidi mogućnost ekonomske podrške od strane EU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako da, kakvu?
16. Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla Bosni i Hercegovini u provođenju reformi za integraciju u EU, i ako da, koje?
17. Da li Savezna vlada smatra da trenutna uloga Visokog predstavnika doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način?
18. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav utjecaj odluke Visokog predstavnika imaju na zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, i ako jeste, kakav je taj stav?
Šta je “Kleine Anfrage”?
„Mali upit” (Kleine Anfrage) je politički instrument koji se često koristi u Bundestagu. Poslanički klubovi ili pojedini poslanici preko „malog upita” mogu od savezne vlade zatražiti pismeno očitovanje o određenim temama. U Bundestagu se ne raspravlja o „malim upitima”. Taj instrument primarno koriste opozicione stranke ili poslanici, kako bi na taj način kontrolisali rad savezne vlade ili dobili informacije o temama od javnog interesa, objasnio je ranije Dojče vele.
Oznake: Bundestag
