Svijet 26.05.2025.

Njemački general naredio vojsci: Moramo biti spremni za napad, imamo četiri godine

ČITANJE: 5 minuta

Njemački načelnik odbrane, general Carsten Breuer, naredio je njemačkoj vojsci da bude potpuno opremljena oružjem i drugim materijalima do 2029. godine, prema dokumentu kojeg je Reuters dobio na uvid danas.

Do 2029. godine, Rusija bi mogla obnoviti svoje snage dovoljno da napadne teritoriju NATO-a, prema procjenama Breuera i drugih viših vojnih zvaničnika NATO saveza. U dokumentu naslovljenom “Direktiva o prioritetima za jačanje spremnosti”, koju je Breuer potpisao 19. maja, navodi se da će Njemačka dosegnuti cilj uz pomoć sredstava koja će se nakupiti nakon olakšavanja pravila o zaduživanju u martu.

Ministarstvo odbrane u Berlinu nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentarom. U direktivi Breuer iznosi prioritete za oružje koje bi trebalo da bude nabavljeno ili hitno proizvedeno, dijelom zrcaleći prioritete koje je NATO prethodno iznio, prenosi Index.

Prioriteti: Protivvazdušna odbrana i precizni napadi

Među njima, Breuer navodi jačanje njemačkih protivvazdušnih odbrana, posebno pri presretanju dronova. Prošle godine su izvori Reutersu rekli da će NATO tražiti od Berlina da barem učetvorostruči svoje vazdušne odbrane, od sistema dugog dosega, poput Patriota, do sistema kratkog dometa.

Još jedan prioritet je mogućnost izvođenja dubokih preciznih napada, navodi se u dokumentu, učinkovito gađanje ciljeva na udaljenosti većoj od 500 kilometara i daleko iza neprijateljskih linija.

Uz obnovu njemačke zalihe municije, Breuer takođe naređuje Njemačkoj da poveća svoje ciljeve skladištenja svih vrsta municije. Među drugim ciljevima navode se brzo širenje njemačkih sposobnosti u elektroničkom ratovanju i uspostava otpornog sistema”ofanzivnih i defanzivnih sposobnosti” u svemiru.

U govoru sredinom maja, šef vojske Alfons Mais rekao je da velika društvena i industrijska mobilizacija znači da ruske snage brzo povećavaju vatrenu moć. “Najkasnije od 2029. godine, ruske snage biće sposobne za konvencionalnu agresiju velikih razmjera na teritoriju NATO-a”, rekao je. “Ali nas mogu početi testirati i puno ranije.”

Ukrajinski obavještajni šef: Rusija bi mogla napasti Evropu dvije do četiri godine nakon završetka rata

Rusija bi mogla obnoviti svoje borbene sposobnosti i pokrenuti agresiju na Evropu unutar dvije do četiri godine nakon završetka rata u Ukrajini, izjavio je šef ukrajinske vanjske obavještajne službe (SZRU) Oleh Ivaščenko u intervjuu za Ukrinform.

“Ako se sankcije ukinu, proces ponovnog naoružavanja odvijaće se znatno brže”, rekao je Ivaščenko, dodajući da je Kijev svoje procjene već podijelio s evropskim partnerima.

Zapadni zvaničnici ranije su iznosili slične procjene, upozoravajući na sve veću prijetnju otvorenog sukoba između Moskve i NATO-a nakon završetka ruskog rata protiv Ukrajine.

Ruska vojska trenutno je snažno angažovana u Ukrajini i trpi velike gubitke u ljudstvu i tehnici. Ipak, komandant američkih snaga u Evropi Christopher Cavoli upozorio je još u aprilu da Rusija obnavlja svoje snage puno brže nego što se ranije očekivalo. Ukrajinska vojska tvrdi da je Rusija do sada pretrpjela gotovo milion žrtava – ubijenih, ranjenih ili na drugi način izbačenih iz borbe.

Zapadni partneri Ukrajine, posebno SAD i EU, nastoje ograničiti sposobnost Rusije da obnovi vojne kapacitete kroz stroge sankcije kojima se režu lanci snabdijevanja i guši rusku privredu.

Washington Post: Rusija gubi prednost na ratištu

Prema navodima američkih, evropskih i ukrajinskih zvaničnika te vojnih stručnjaka, Rusija gubi vojnu prednost na ratištu, što se koristi kao argument za dodatni pritisak na Moskvu kako bi je se prisililo na prihvaćanje primirja, objavio je Washington Post.

“Rusija i dalje vrlo polako zauzima dijelove teritorije, ali po cijenu koja nije dugoročno održiva”, izjavio je Richard Barrons, bivši komandant Združene komande britanske vojske.

Ukrajinski bezbjednosni zvaničnik za WP je rekao da Rusija ne uspijeva napredovati uprkos brojčanoj nadmoći te da je usporavanje ofanzive dijelom posljedica ukrajinske operacije u Kurskoj oblasti, čiji je cilj bio skrenuti ruske resurse s prve crte ratišta.

“Rusija ne uspijeva osvojiti novu teritoriju, i to je stanje još od završetka ukrajinske protivofenzive”, rekao je, misleći na ukrajinski pokušaj povratka okupiranih područja 2023. godine.

“Uprkos tome što imaju omjer tri prema jedan u ljudstvu – možda i veći kad je riječ o oružanim sistemima – to im još uvijek nije dovoljno.”

Prema navodima Washington Posta, zapadni stručnjaci procjenjuju da bi Rusiji u sljedećih nekoliko mjeseci moglo ponestati tenkova.

“Rusi mogu nastaviti borbe, ali njihova će vojska s vremenom biti sve manje mehanizovana, a to postavlja vremensko ograničenje na održivost njihove trenutne strategije”, izjavio je Jack Watling, viši analitičar za kopneno ratovanje u londonskom Kraljevskom institutu za odbrambene studije (RUSI).

Barrons je dodao kako Rusija ostaje bez sposobnosti za sprovođenje velikih ofanziva.

“Vrlo je malo vjerovatno da ruska vojska trenutno ima opremu, ljudstvo, obuku i logistiku potrebne za ofanzivu koja bi probila ukrajinske linije – i čak i kad bi uspjela – da bi taj proboj odmah mogla iskoristiti”, rekao je.

S obzirom na ove prepreke, više zvaničnika smatra da bi sada bio najpovoljniji trenutak za koordinisani pritisak na Rusiju, snažniji nego u bilo kojem trenutku od početka rata.

Prema izvještaju američke Odbrambene obavještajne agencije (DIA) iz maja, Putin i dalje vjeruje u rusku pobjedu u Ukrajini, uključujući potpunu okupaciju četiri ukrajinske regije.

To se vidi i u ruskoj taktici – odugovlačenju mirovnih pregovora uz istovremeno intenziviranje smrtonosnih napada na Ukrajinu. Tramp je, samo nekoliko dana nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom, priznao da ruski čelnik nije zainteresovan za mir jer vjeruje da dobija rat.

“Putin vjeruje da vrijeme radi za njega i da Ukrajina krvari brže od Rusije”, izjavio je visoki evropski zvaničnik.

Ipak, neki smatraju da Putin temelji svoj optimizam na izvještajima podređenih koji umanjuju sve veće ruske probleme.

“Mislim da precjenjuju trenutne ruske uspjehe”, rekao je jedan visoki evropski zvaničnik.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 23. maja izjavio je da Putinovo odugovlačenje mirovnog procesa predstavlja “ismijavanje cijelog svijeta”.

“I definitivno je došlo vrijeme da se dodatno pojača pritisak na Rusiju”, poručio je.

Oznake: Njemačka, vojska