Njemački novac za islamistički teror
„Daj svoje bogatstvo džihadu“ – ovako islamisti u Siriji vrbuju u objavama na društvenim mrežama. Oni žele novac od svojih pristalica u Njemačkoj, na primjer za kupovinu oružja. U jednoj objavi na društvenim mrežama navodi se da AK74 (Kalašnjikov) košta 1000 evra, a kutija za to oružje 50 evra.
Bivša pripadnica Islamske države (IS) Chloe u jednom intervjuu kaže da žene u IS u Siriji brinu o prikupljanju novca za terorističke aktivnosti: na internetu, kaže, regrutuju druge žene kako bi pomogle u prikupljanju sredstava. „Mislim da su vrlo motivisane i da nisu bezopasne“, kaže ona.
Prema istraživanju za TV dokumentarac „Njemački novac za teror“, radikalizovane žene, pripadnice ISIS-a, uspjele su posljednjih godina pobjeći iz kurdskih kampova na sjeveru Sirije uz finansijsku podršku iz inostranstva, piše DW.
Istražioci vjeruju da jedna žena iz Minhena u tome ima centralnu ulogu. Navodno je Elif Ö. otputovala u Siriju 2015. kao šesnaestogodišnjakinja i sada koordiniše prikupljanje sredstava za žene pripadnice ISIS-a.
Njemački su sudovi već osudili pomagače koji su navodno prikupljali novac u njeno ime. Navodno je na taj način prikupljeno najmanje 40.000 evra.
Prema istražiocima, Elif Ö. još je uvijek u Siriji. Kako sama gleda na optužbe, ostaje nejasno. Novinari su je pokušali kontaktirati putem Telegram kanala koji bezbjednosne strukture, između ostalog, povezuju s njom. Operateri kanala izjavili su da nisu imali kontakt s njom.
Teška pravna situacija
Nije lako osuditi osobe koje doniraju novac terorističkim organizacijama. To pokazuje slučaj sedam osoba osumnjičenih za podršku terorizmu. Prema navodima Njemačkog saveznog tužilaštva, muškarci su navodno slali novac ISIS-u. Međutim, nijedan od njih nije optužen za finansiranje terorizma pred Višim regionalnim sudom u Düsseldorfu. Za osudu za krivično djelo „finansiranja terorizma“ mora se dokazati da je donacija iskorištena za konkretan krivični čin.
Iz perspektive stručnjaka za terorizam Hansa-Jakoba Schindlera iz istraživačke organizacije Counter Extremism Project, to posebno otežava rad istražiocima u Njemačkoj: „Praktično morate dokazati da je određeni evro bio namijenjen za kalašnjikov, eksploziv ili pripremu napada. To je nivo gluposti koju rijetko koji finansijer terorizma iskazuje.“
U slučaju iz Düsseldorfa, tužilaštvo se stoga, između ostalog, oslanjalo na krivično djelo „podrške terorističkoj organizaciji“. Tu, doduše, ne igra ulogu za šta točno teroristička organizacija koristi novac. Međutim, taj paragraf ima još jedan nedostatak: za razliku od finansiranja terorizma, za podršku terorističkoj organizaciji mora se dokazati da je novac stvarno stigao do terorističke organizacije, odnosno da je donacija bila uspješna.
Novi planovi njemačke vlade
Njemačko Ministarstvo pravosuđa sada planira kriminalizovati čak i pokušaj finansiranja terorizma. U julu je objavilo odgovarajući nacrt zakona. Kada će promjena zapravo stupiti na snagu i kako će se provoditi, ostaje posve nejasno.
Stručnjak Hans-Jakob Schindler u potpunosti bi ukinuo razliku između podrške terorizmu i finansiranja terorizma te preporučuje da se uzme primjer SAD: „Američki zakon kaže: ‘Nije me briga čemu donirate novac.’ Tako možete donirati i komad žvakaće gume terorističkoj organizaciji koja se nalazi na našem popisu terorističkih organizacija. Ako pošaljete komad žvakaće gume, vi ste finansijer terorizma. Kazna tada počinje s deset godina.“
Suđenje u Düsseldorfu protiv sedmorice optuženika na kraju je rezultovalo sa tri osuđujuće presude. Senat Višeg regionalnog suda bio je uvjeren da su svih sedam optuženika „pristalice Islamske države i da podržavaju njene ciljeve“, rekao je predsjedavajući sudija Jan van Lessen prilikom objave presude 9. aprila ove godine.
Slučaj „Gaza Now“
Ostaje pitanje: kako tačno novac dolazi do terorista? Tradicionalni bankovni transferi igraju manju ulogu. Oni koji podržavaju terorizam često koriste takozvani hawalu – sistem prenosa novca van službenog bankarskog sistema.
Stručnjak za kriptovalute Jonathan Levin iz američke kompanije Chainalysis potvrđuje da se digitalne metode plaćanja sve više koriste. To pokazuje slučaj austrijskog aktiviste Mustafe A, podrijetlom iz Linca. Godinama je prikupljao donacije putem apela na svom Telegram kanalu „Gaza Now“. Takođe je objavljivao QR kodove za kripto novčanike.
Prema podacima Chainalysisa, tako je prikupljeno nekoliko miliona dolara. Istražioci su utvrdili da je dio sredstava otišao Hamasu. Optuženi je porekao optužbe u telefonskom razgovoru krajem septembra. Istraga je u toku, a muškarac se trenutno nalazi u pritvoru. SAD i Velika Britanija već su ga u martu 2024. stavili na svoje popise sankcija.
(Dojče vele)
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
