Noćna mora u gastarbajterskom raju: Para sve manje, desnica sve jača

Njemačka se 2023. našla ponovo suočena s ogromnim prilivom izbjeglica uz istovremeni, do tada nezamisliv, rast popularnosti desničarskih snaga u zemlji.

Još u novogodišnjoj noći mladići na ulicama berlinske četvrti Neukoelln bez ustezanja su policiju, vatrogasce, radnike hitne pomoći i obične prolaznike napadali petardama, raketama i onim što im se našlo pri ruci. Tako je već na početku godine glavna tema postao odnos prema “građanima s migracionom pozadinom”, prenosi Jutarnji,

Cijela zemlja je ponovo bila u šoku iako se o ovoj berlinskoj četvrti već godinama govori negativno. Ponovo je bilo riječi o paralelnim društvima, o državi koja je zakazala i policiji koja se više ni ne usudi odlaziti u neke dijelove Berlina u kojima glavnu riječ imaju pripadnici arapskih kriminalnih klanova.

Neukoelln je ponovo dospio na naslovnice 7. oktobra, kada se na glavnoj ulici četvrti slavio pokolj Hamasa u Izraelu, a prolaznicima dijelile baklave. Nakon toga zabranjeni su propalestinski protesti i organizacija Samidoun, koja je pomagala palestinskim zatvorenicima u Izraelu, a iza kulisa djelovala i kao pomoć teroristima Hamasa pa ju je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nansi Faezer zabranila.

Događaji nakon 7. oktobra su pokazali koliko dijelovi društva žive u svom paralelnom svijetu, što je voda na mlin onima koji bi zaustavili svaki oblik migracije.

Političko uporište protivnika useljavanja je desna, populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja u anketama drži čvrsto drugo mjesto, iza demohrišćanske Unije CDU/CSU, s 25 odsto glasova na saveznom nivou.

U saveznim pokrajinama nekadašnje Istočne Njemačke, AfD uživa stabilnu podršku preko 30 odsto glasača te se mnogi pribojavaju izbora koji se sljedeće godine održavaju u tri istočne savezne pokrajine.

Da AfD-u neće pomanjkati “štofa” za glavnu političku temu migracija i stranaca svjedoči i rijeka tražilaca azila, čiji je broj 2023. premašio rekordnih 300.000 iz 2015, kada je Angela Merkel otvorila granice izbjeglicama iz Sirije. Sada dolaze i iz drugih zemalja koje ne muče ratovi, poput Gruzije, Turske ili Maroka.

Kada se nakon ljeta pokazalo da će 2023. ostati zapamćena po rekordnom broju “neregularnih migranata” ministrica Faezer počela je na nacionalnoj, ali i na EU nivou raditi pritisak kako bi se broj izbjeglica smanjio.

Tako su uvedene i kontrole na šengenskim kopnenim granicama prema Švajcarskoj, Češkoj i Poljskoj. Njemačke socijaldemokrate zalažu se na nivou EU za provjeravanje prava na azil na njenim spoljnim granicama. Sve su veći izgledi da čitav niz zemalja bude proglašen sigurnim zemljama porijekla, što gotovo isključuje mogućnost prava na azil.

U 2023. su nastavile dolaziti i izbjeglice iz Ukrajine, kojih je već preko milion. I oni sve više postaju meta AfD-a i njegovih pristalica. No političke bodove na njima sakupljaju i drugi pa je predsjednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc tako izjavio kako su ukrajinske izbjeglice turisti koji u Njemačku preko vikenda dolaze besplatno popraviti zube “dok obični građani čekaju”.

Koaliciona vlada ubrzano radi na reformi zakona o useljenicima koji bi omogućio useljavanje stručne radne snage i usporio demografske procese. Tako s jedne strane Njemačka svim silama pokušava zaustaviti jednu vrstu useljenika, a istovremeno privući drugu.

Migracija je posredno ili neposredno uticala i na ostale teme važne građanima Njemačke, poput nedostatka stambenog prostora, posebno onog koji si obični građani mogu priuštiti.

Ulje na vatru bila je objava rezultata ispitivanja nivoa obrazovanja u zemljama OECD-a Pisa, po kojim su njemački srednjoškolci pali još niže nego ranije.

Posebno se ukazuje na slabo poznavanje njemačkog kao maternjeg jezika, što ne čudi s obzirom na to da je u nekim školama procenat učenika kojima nijedan od roditelja ne govori njemački i preko 80 odsto.

Alii ovaj problem, kao i kod nedostatka stambenog prostora, ne proizlazi iz činjenice pristizanja sve većeg broja stranaca, nego je rezultat godina štednje i neulaganja u obrazovanje i stanogradnju.

Za prijeko potrebne projekte u obrazovanju i infrastrukturi ni sljedeće godine neće biti više novca jer je koaliciona vlada Olafa Šolca(SPD) na kraju godine upala u velike probleme. Ustavni sud proglasio je sredinom novembra budžet neustavnim.

To se odnosilo na potez kojim je nepotrošenih 60 milijardi evra odobrenih kredita iz fonda za saniranje posljedica pandemije koaliciona vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala jednostavno prebacila u fond za finansiranje ekološke transformacije privrede, jednog od najvažnijih ciljeva ove vlade.

Vlada je pred sam kraj godine uspjela skrpiti rebalans budžeta, ali je jasno da će na štednju biti prisiljena sva ministarstva. I to u trenutku kada njemačka privreda ulazi u još jednu godinu na rubu recesije.

Privreda i dalje ustrajava na subvencijama na povišene cijene energenata koje su se nakon šoka i početka rata u Ukrajini, djelimično stabilizovale, ali još uvijek spadaju u najviše na svijetu. Čuju se i pozivi za ponovnim aktiviranjem nuklearnih elektrana nakon što su sredinom aprila posljednja tri reaktora ugašena.

Najglasniji u tome bio je bavarski premijer Markus Zeder (Hrišćansko-socijalna unija, CSU), a razlog su bili oktobarski izbori u ovoj najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini, na kojima su, kao i u susjednom Hesenu, uvjerljivo pobijedili demohrišćani.

Gubitnici su bile stranke vladajuće koalicije na čelu sa Šolcovim SPD-om, koji na saveznoj nivou ima svega 14 odsto podrške. Kraj godine označila su i sve češća pitanja o tome hoće li prva socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada u istoriji Njemačke izdržati do kraja izbornog perioda za dvije godine, prenosi Jutarnji.