Nova studija tvrdi: Na gojaznost utiče kvalitet, a ne količina konzumirane hrane

Gojaznost ne mora nužno biti rezultat unosa prevelike količine hrane u organizam, pokazala je studija američkih znanstvenika koji “epidemiju pretilosti” u Americi pripisuju obrađeni ugljikohidratima, koji uzrokuju kaos u metabolizmu.

Po mišljenju grupe stručnjaka, na čelu s Davidom Ludwigom, endokrinologom na Harvardu i u bostonskoj dječjoj bolnici, stvarni problem zapravo nije u konzumiranju pretjerane količine hrane.

Oni smatraju da su glavni krivci za gojaznost “moderne prehrambene navike koje karakterizira pretjerana konzumacija hrane s velikim glikemijskim indeksom, posebice obrađenih, brzo probavljivih ugljikohidrata”.

Pojasnili su da konzumiranje velikih količina prerađenih i škrobnih ugljikohidrata utječe na niz hormonalnih i metaboličkih promjena, koje u organizmu rezultiraju skladištenjem viška energije u obliku masti.

Koje namirnice izazivaju gojaznost?

Znanstvenici tvrde da će kvaliteta hrane koju osoba konzumira, a ne njezina količina, utjecati na to hoće li se pojedinac udebljati i na kraju razviti pretilost.

Tipičan primjer su prženi krumpirići, pečeni krumpiri, bijelo tijesto i riža, žitne pahuljice i zašećerena pića.

“Takva vrsta namirnica uzrokuje hormonalni odgovor koji iz temelja mijenja naš metabolizam, potiče pohranu masnoća, dobivanje na težini i pretilost”, napisali su znanstvenici u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.

“Da bismo razumjeli epidemiju pretilosti, moramo shvatiti kako hrana koju unosimo u organizam utječe na naše hormone i metabolizam.”

Znanstvenici priznaju da u konačnici pretilosti pridonosi i današnji sjedilački način života i izostanak kretanja i tjelovježbe.

Po američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u Sjedinjenim Državama pretilo je više od 40 posto odraslih, što znači da su podložni “povećanom riziku od razvoja bolesti srca, dijabetesa tipa 2, nekih vrsta raka i od moždanog udara”.

(E.M)